Evropska komisija, izvršni ogranak EU, najavila je u sredu nove sankcije Kremlju, uključujući postepeno ukidanje uvoza ruske sirove nafte na šest meseci.
Evropska unija je bila primorana da primeni agresivnije energetske sankcije zbog neopravdane invazije Rusije na Ukrajinu i dokaza o ratnim zločinima. Međutim, nametanje mera koje bi mogle da smanje ili potpuno eliminišu snabdevanje EU ruskom energijom pokazalo se kao teško pitanje za EU.
To je zbog toga što se region oslanja na Rusiju u pogledu različitih izvora energije, posebno nafte. Prema statističkoj agenciji regiona, uvoz ruske nafte činio je oko 25% kupovine sirove nafte u bloku 2020.godine.
Tokom obraćanja Evropskom parlamentu u sredu, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je rekla: „Da budemo jasni: neće biti jednostavno. Ruska nafta u velikoj meri zavisi od nekoliko država članica. Ali sve što sada treba da uradimo je da radimo na tome. Sada predlažemo ruski naftni embargo. Ovo će biti sveobuhvatna zabrana uvoza ruske nafte, kako sirove tako i rafinisane, preko mora i naftovoda“.
U sredu ujutru cene sirove nafte bile su više za oko 3%. U kasnojutarnjoj evropskoj trgovini, fjučersi na naftu Brent trgovali su se po ceni od 108,30 dolara po barelu.
Međutim, postoje li izuzeci?
Zabrana je bila sporno pitanje unutar EU, ali je dobila na snazi nakon što je Nemačka podržala predlog. Izuzeće su zatražile dve zemlje EU: Slovačka i Mađarska, koje su u velikoj meri zavisne od ruske energije.
Fon der Lajen nije ulazila u detalje izuzeća tokom svog obraćanja, ali su tri izvora iz EU potvrdila za CNBC da predlog komisije uključuje ovu fleksibilnost – dajući Mađarskoj i Slovačkoj više vremena da postupno ukinu rusku naftu.
Prema rečima dvojice anonimnih zvaničnika, obe zemlje će imati rok do kraja 2023. da prestanu da uvoze rusku naftu.
Fon der Lajen je u sredu izjavila da bi šestomesečni period postepenog ukidanja za većinu zemalja EU omogućio tržištima roba da se prilagode.
„Mi vršimo najveći pritisak na Rusiju dok minimiziramo kolateralnu štetu za sebe i naše saveznike širom sveta. Jer, da bismo pomogli Ukrajini, naša sopstvena ekonomija mora ostati jaka“, nastavila je ona.
Ekonomska zabrinutost EU porasla je kao rezultat sukoba u Ukrajini. Posle dve godine suočavanja sa pandemijom korona virusa, ova oblast je započela godinu obećavajuće, ali je to naglo stalo kako je situacija u Ukrajini eskalirala.
Embargo na naftu usledio je posle prošlomesečne objave o ograničenju ruskog uglja. To takođe podiže mogućnost ograničenja ruskog prirodnog gasa.
Prirodni gas je najvažniji uvoz energije u EU iz Rusije, koji čini preko 40% ukupnog uvoza bloka. Iznenadno zaustavljanje imalo bi katastrofalne ekonomske efekte.
Gazprom, ruska državna energetska kompanija, prekinula je isporuke dve zemlje EU, Poljskoj i Bugarskoj, prošle nedelje pošto su one odbile da plate gas u rubljama.
Mnogi su strahovali da bi snabdevanje drugih zemalja EU moglo biti prekinuto kao rezultat tog poteza.