POSTANI FOREX TREJDER – POGLEDAJ KURS

Pretraga
Close this search box.

SREBRO – „zlato siromašnog čoveka” ili mnogo više od toga?

Srebro je hemijski je element sa simbolom Ag i jedan od plemenitih metala. U prirodi je oko osam puta učestalije od zlata i javlja se u svom elementarnom stanju, kao i u jedinjenjima. Srebro je najbolji provodnik toplote i elektriciteta na svetu od svih postojećih metala.

Počeću sa ličnom notom da je upravo srebro u fizičkom obliku bilo moj prvi dodir sa svetom ulaganja, sada već davne 2008. godine. Ono i danas ima značajni udeo u mom portfelju fizičkih metala, što ukazuje na mogućnost da u tekstu mogu imati predubeđenja, premda ću svakako dati sve od sebe da Vam objektivno predstavim ovaj metal u kontekstu njegove investicione šanse.

Istorija i Psihologija

Stari Egipćani su počeli da obrađuju srebro 5. milenijuma p.n.e. U nekim periodima svoje daleke istorije bilo je čak više vrednovano od zlata. Mnogo pre nego što je srebro postalo industrijski metal, ono je vekovima bilo monetarni metal (što je delimično i danas kroz kovanice određenih zemalja).  Kao rezultat, ono danas ima psihološko dejstvo na mase zbog svoje intrinzične vrednosti.

Od kraja 19. veka, kao standard vrednosti srebro je počelo da prepušta primat zlatu. Tada je prestala njegova primarna primena vrednostu u kontekstu osnovnog monetarnog metala. Negde krajem 19. veka, odnos dva metala je iznosio 1:14, dok je danas oko 1:90. Kasnije će u tekstu biti više reči o međusobnom odnosu ova dva metala (tkzv “ratios”).

Ponuda srebra

Godišnja rudarska ponuda srebra je oko 885 miliona unci (1 unca = 31.1 gram). Ono što je zanimljivo je da svega oko 25% ove ponude dolazi iz čistih rudnika srebra, dok ostalih 75% dolazi iz smešanih rudnika srebra i bakra, olova, cinka ili zlata. Srebro je kao što vidimo često nusproizvod rudnika koji primarno rudare neki od nevedenih metala iznad.

Tabela ispod pokazuje odakle se eksplatiše srebro koje danas koristimo kao industrijski ili monetarni metal. Vidimo, dakle, da oko 25% godišnje eksplatacije dolazi iz Meksika, dok su zajedno Meksiko, Peru i Kina odgovorni za oko 2/3 svetske proizvodnje. 

slika 1

Kao „commodity“ investitor, vi želite da je roba koju kupujete geografski ograničena. Vaš interes je protivan interesu kupaca ili potrošača srebra. Srebro, iako ne tako ekstremno kao uranijum, platina ili bakar, za mene lično takođe ispunjava ovaj kriterijom, jer je ponuda iz prve tri navedene zemlje kritična za neometano funkcionisanje modernih ekonomija sveta.

U globalnom kontekstu zanimljvo je da je proizvodnja srebra doživela ogromni uspon 1900-tih godina, upravo u vremenu kada je srebro prestalo da bude osnovni monetarni metal. Uzrok tome je otkriće svojstva srebra kao provodnika elektriciteta i toplote, odnosno njegova industrijska primena.

Na grafikonu dole vidimo proizvodnju srebra za poslednjih 45 godina. Iako će 2022. kao oporavak posle Covid-19 rudarska eksplatacija biti veća od 2021. godine, vredi pomenuti da postoje indikacije da smo došli do „peak supply“, odnosno momenta u istoriji kada industrija više neće biti u stanju da značajno poveća proizvodnju od današnjih nivoa. A to dolazi u prekretnom momentu istorije kada nam za dekarbonizaciju planete i elektrifikaciju ogromne i rastuće populacije dalekog istoka trebati  dvocifreni procentualni rast eksplatacije.

slika 2

Ponuda srebra na osnovu geografskog modela nam jasno pokazuje da je geopolitički rizik (odnosno najveći rudnici u Meksiku, Peru-u i Kini) realan i da ga je opasno prevideti. Potencijalna revolucija ili vojni problem u jednoj od ove tri zemlje bi imali značajne implikacije na cenu srebra.

Ovde još moramo pomenuti da se vaša strategija ulaganja razlikuje na osnovu vaše odluke dali želite investrati u fizičko srebro ili u deonice rudarskih kompanija. Ukoliko ulažete u deonice, geografski rizik je nešto na šta se mora obratiti posebna pažnja, dok ukoliko investirate u fizičku robu takav rizik Vam samo može ići na ruku.

Potražnja srebra

Srebro je posle nafte i bakra treća najvažnija roba na svetu, koja de-fakto omogućava funkcionisanje mnoštva drugih sektora (čitaj: čovečanstva) takvima, kakve ih mi danas znamo. Bez srebra svet bi bukvalno stao za nekoliko dana, a siguran sam da se većina nikada nije pitala gde se danas u industriji uopšte srebro koristi.

Za početak pogledajmo „kolač“ osnovne podele tražnje za srebrom:

slika 3

Kao što se da videti, polovina svog rudarenog srebra odlazi na industrijske potrebe, 1/5 na nakit, 7% na proizvode od srebra (poput pribora za isranu, skulptura za ukras itd) i 3% na fotografski sektor.

Ovde je važno pomenuti istorijsku aksiomu. Iako je investiciona potreba za srebrom između 15% – 20% godišnje, upravo je ona ta koja je istorijski dramatično uticala na re-valuaciju cene, ka gore ili dole.

Cenovni grafikon cene srebra nam pokazuje da smo najveći rast imali 1980-tih godina, kada su braća Hunt kupovinom većine u Americi tada dostupnog fizičkog srebra pokušali da praktično privatizuju ovaj sektor.

slika 4
SREBRO – „zlato siromašnog čoveka" ili mnogo više od toga? 15

Srebro je danas jedini metal na svetu koji se trejduje ispod svog cenovnog vrha ($118) ciklusa roba 1980-tih godina. Kao takvo u odnosu na svoju cenovnu istoriju, svoju industrijsku primenu danas, kao de-fakto da je samo 8x ređe od zlata u prirodi, a pritom ima višenamensku primenu, itekako potcenjeno i predstavlja odmerenu spekulativnu i investicionu šansu za one koji razumeju sektor i nemaju problema sa vremenskim faktorom (čitaj: čekanjem).

O investicionoj tražnji

Pošto ovde predstavljamo srebro kao investicionu šansu, esencijalno je reći još nekoliko redova o činjenicama i uticajima finansijske tražnje i kako trejderi i velike institucije utiču na cenu srebra.

slika 5

Investiciona tražnja, dakle, utiče dramatično na cenu srebra. Ako znamo da rudari godišnje eksplatišu oko 885 miliona unci, uzimajući prosečnu cenu zadnje dve godine od $22/uncu – možemo odrediti da je vrednost fizičkog tržišta oko 17.7 milijardi USD godišnje.

Međutim, Bloomberg govori da je vrednost tržišta srebra oko 5 biliona (US: trillions). Odgovor za ovu frapantnu i gotovo kriminalnu razliku se krije u derivatima. Odnosi derivata ka realnom tržištu srebra je zapanjućih 250:1. Ovo de-fakto znači da su finansijske institucije u stanju da kratkoročno i srednjeročno manipulišu cenom srebra u pravcu koji njima najviše odgovara.

Nije retka pojava da se na COMEX-u (berza metala) za vreme ne likvidnosti na berzi „bace“ (ili kako se to kaže „dampuju“) kontrakti u vrednosti od 7-godišnje proizvodnje rudara. Eksperti poput Rick Rule, David Morgan itd se slažu da tako nešto nema ikakve logike, osim ukoliko prodavac ne želi svesno da obori cenu. Samo zamislite da dolarska protivvrednost srebra za koju rudarima treba nekoliko godina eksplatacije, trejderi svojim „papirnim“ ugovorima odrade za trenutak. Evidentno je da ne postoji fizičko srebro u skladištima, koje bi jedan takav trejd pokrilo, već se radi o trgovini napred-nazad i time se cena drži na željenim pozicijama.

Za ovakve (i slične) prakse je npr banka JP Morgan 2020. godine platila skoro 1 milijardu dolara kazne, dok je nekoliko trejdera osuđeno pre par nedelja za osmogodišnje manipulacije. Slučaj nije jedini.

link za zainteresovane:
(
https://www.justice.gov/opa/pr/former-jp-morgan-traders-convicted-fraud-attempted-price-manipulation-and-spoofing-multi-year)

Za srebro često kažu da je ono „zlato siromašnog čoveka“ („poor man’s gold“). Ovo proizlazi iz činjenice da je zlato u apstolutnom smislu skuplje, te je čoveku s prosečnoj kupovnoj moći mnogo dostupnije kupiti recimo 10 unci (1 unca =31.1 gram) srebra za oko 200 dolara, nego 10 unci zlata za 17’500 dolara. Cena srebra se na tržištu najčešće kreće paralelno sa cenom zlata, premda je uvek volatilnija – i to u oba pravca.

U istorjskim ciklusima bullmarketa roba 1980-tih i 2000-tih, važno je pomenuti da je zlato krenulo prvo da raste u ceni, ali ga je srebro (često sa zakašnjenjem) uvek u procentualnom smislu cenovnog rasta pobedilo.

Što se tiče investicione tražnje u obliku kupovine deonica rudarskih kompanija, vredi napomenuti da je zbirna vrednost 20 najvećih rudarskih kompanija iz sfere plemenitih metala (to su one koje najviše privlače institucije i bogate individualce) oko 950 milijardi USD (status: septembar 2022). Ovo je relativno mala cifra za berzanske norme, pa ima za posledicu naglu revaluaciju pri uplivu institucionog kapitala u sektor. Za one koji traže rudare koji isključivo eksplatišu srebro moram pomenuti da su takvi zaista retki. 75% svog srebra koje se godišnje rudari je nusproizvod rudnika drugih metala.

Trendovi i potencijali

Srebro usled svog lošeg performansa poslednje dve godine danas nudi mnogo bolju investicionu šansu, odnosno daje veći „value play“ investitorima. Postoje dva primarna potencijala, koja ja danas vidim u srebru, a koji u tekućem vremenu nisu „priced in“, tj uračunati u cenu ovog metala. Jedan industrijske, a drugi monetarne prirode.

slika 6

Ono što sam primetio na osnovu dugogodišnjeg iskustva je da investitori mogu maksimalno do šest meseci unapred u cenu određene robe „ubaciti“ svoja očekivanja. To se uglavnom konceptira na osnovu očekivanog odnosa ponuda i tražnje određene robe. Ukoliko neki trend podrazumeva vreme koje je u daljoj budućnosti, „futures market“ nije u stanju da na to pravilno reaguje i prikaže u današnjoj ceni. To je šansa za investitore.

Trend srebra u elektro-distribuciji

BloombergNEF je objavio analizu koja uzima faktor od prosečnih 56% udela obnovljivih izvora energije (od ukupnog energo-miksa) na svetskom nivou do 2050. godine. Da bi ovo postigli, sledećih 30 godina industrija mora investirati oko 14 biliona (US: trillion) dolara u rudarske kapacitete, što bi označilo neku vrstu renesanse rudarske industrije.

slika 7

Srebro je uz bakar, aluminijum i cink jedan od osnovnih metala potrebnih za ovakvu tranziciju. Kako bi ilustrovali trend i stavili stvari u realni kontekst, poslužićemo se reportom World Bank iz 2017. godine, koja se veoma ozbiljno posvetila ovoj problematici.

Da bi dostigli gore navedeni procentualni cilj od 56%, potrebe za srebrom mogu skočiti sa današnjih 24’000 tona godišnje do 400’000 tona. I ovo samo slučaju najboljeg scenarija koji podrazuma dublju penetraciju tankonslojnih PV (panela) bez srebra, na račun kristalnih silicujumskih panela koji koriste srebro. U protivnom, tražnja može skočiti i do 700’000 tona godišnje. Čak i da uzmemo najbolji scenario, to znači povećanje tražnje za 16x. Drugim rečima, da bi obezbedili tranziciju ka solarnoj energiji na svetskom nivou uz gašenje kapaciteta nafte, gasa i uglja, moramo rudariti srebro 16 puta brže nego danas. Današnja rudarska realnost ima problem da poveća proizvodnju za 10% na godišnjem nivou, dok je povećanje od 1700% jednostavno isključeno. Zato je pitanje realnosti ovakvog poduhvata sve više na dnevnom redu redovnih diskusija.

Iako je put ka cilju dugačak i pod velikim znakom pitanja, grafikon dole potvrđuje da postoji politička volja da se ide u tom smeru. Kao rezultat, rast kapaciteta dobijenog putem solarne energije je bio u konstantnom rastu (premda nedovoljnom) poslednjih 10 godina i danas to nastavlja da bude. Srebro je nezamenjiv element kao najbolji provodnih toplote. Ako nema srebra, nema ni dekarbonizacije.

Svako ko veruje u dekarbonizaciju sveta de-fakto veruje i cenu trocifrenu cenu srebra merenu u američkim dolarima.

Dakle, registrujemo prosečni rast od 7% PV-industrije u proteklih nekoliko godina uz konstataciju da je najveći proizvođač solarnih panela bila Kina.

Trend srebra u auto-industriji

Srebro je uz litijum, kobalt i nikel jedan od metala potrebnih za proizvodnju vozila na električni pogon. Iako nije glavni sastojak u samim baterijama, srebro se koristi u poluprovodnicima („semi-conductors“) materijalima i senzorima, koji prate sisteme električnih vozila.

slika 8

Grafikon gore ukazuje da će se udeo potrebnog srebra do 2030 u vozilima generalno duplirati i sa današnjih 4% od ukupone proizvodnje skočiti na 10%, jer sve vrste vozila koriste srebro u čipovima poluprovodnika, koji se koriste za „monitoring“ vožnje. Iako ovo nije primarni trend, svakako dodaje pritisak na industrijsku potražnju za ovim metalom.

Trend srebra u komunikaciji

Što se tiče brzine komunikacije i instalacija nove 5G tehnologije, ona označava da će tražnja za srebrom biti pojačana. Kao i razvoj energije elektro-snabdevanja i električnih vozila, evolucija 5G je u osnovi fokusirana na elektroniku – odličan preduslov za kontinuiranu potražnju za srebrom.

slika 9

Takođe, kao i električnim autima, srebro igra ulogu u čitavom ekosistemu ovog trenda. Srebro se koristi u poluprovodnicima i električnim komponentama koje ulaze u tornjeve, uređaje i sve manje delove koji čine srž ove tehnologije.

Ukoliko kao investitor misliš da će budućnost biti povezana za tehnologijom, ti indirektno imaš opkladu na srebro. Dok nauka ne pronađe alternativnu tehnologiju prenosa struje ili toplote, srebro će biti deo naše svakodnevnice.

Očekivani uspon tražnje za srebrom u ovom sektoru ima potencijal da rasta za oko 80% sa današnjih nivoa do 2030. godine (na osnovu istraživanja „The Silver Institute), što bi rezultiralo oko 9% od današnje ukupne rudarske eksplatacije srebra.

slika 10
SREBRO – „zlato siromašnog čoveka" ili mnogo više od toga? 16

Monetarni potencijal

Ne možemo govoriti o srebru, a ne kazati o njegovom monetarnom svojstvu.

Sva istorija novca u kontekstu plemenitih metala nam govori da zlato u periodima finansijske nestabilnosti i većih potresa koriguje svoju cenu (na gore) kao reakciju na bez pokrića stvoreni novac u određenom finansijskom sistemu. Srebro je mlađi brat zlata i bilo je reči ranije u tekstu da uglavnom trejduje paralelno sa zlatom. Razlog je tome je već navedena činjenica da investitori imaju percepciju srebra kao monetarnog metala, iako svega 10-15% godišnje tražnje odlazi na finansijske potrebe.

Ni jedan drugi metal na svetu (čak ni zlato) nema industrijski-monetarno pozicioniranje, kao srebro. To ga čini jedinstvenim od svih postojećih metala na svetu.

Međusobni odnosi (ratios)

Moj sistem ulaganja na osnovu međusobnih odnosa (ratios) je da identifikujem sektore koji su esencijalni za normalno funkcionisanje svetske industrije (poput srebra), a iz kojih je „veliki“ kapital izašao. Odnosi nam mnogo govore o toku i rotaciji kapitala, tj gde se trenutno gro-novca institucionalnih investitora nalazi. Kapital danas definitivno nije u plemenitim metalima.

U kontekstu cena srebra u odnosu na današnji obim američkog dolara u opticaju je na rekordno niskom nivou, što sledeći grafikon dobro ilustruje. Kako bi to izgledalo u kontekstu potencijalnog profita? Ukoliko bi se odnos vratio na 0.005 iz 2011. godine, cena srebra bi sa današnjeg nivoa morala da napravi x5, odnosno da sa $18/uncu skoči na $90/uncu. Možda to danas nekome zvuči nerealno, ali taj odnos je 2011. već istorijska činjenica. Mark Tven je rekao da se istorija ne ponavlja, ali se uglavnom rimuje.

slika 11

Relativni odnos srebra prema zlatu u poslednjih 10 godina nas takođe navodi isti zaključak – srebro je potcenjeno i prema zlatu. Ovaj odnos lično koristim u svojim trgovinama fizičkih plemenitih metala.

slika 12

Ukoliko poredimo srebro sa globalnim tržištem akcija za koji smo uzeli S&P500 indeks, konstatovaćemo takođe da je serbro potcenjeno.

slika 13
SREBRO – „zlato siromašnog čoveka" ili mnogo više od toga? 17

Da zaključimo s tržištem obveznica za koji ćemo ovde koristiti ETF 20-godišnjeg kupona obveznica SAD. Konstatacija: i prema njima je srebro značajno potcenjeno, što čart ispod jasno ilustruje

slika 14
SREBRO – „zlato siromašnog čoveka" ili mnogo više od toga? 18

Iako sada imamo jasnu indikaciju da se nalazimo u sektoru koji je istorijski potcenjen, metrike nam ne govori kada će se revaluacija desiti, ali istorija daje šansu revaluaciji od 100%, jer je rotacija novca iz jednog sektora u drugi jedina od retkih aksioma na berzanskim tržištima.

Instrumenti za ulaganje

Ukoliko smo identifikovali potcenjene sektore, znači da smo ustanovili gde bi trebalo da gledamo za investitorsku vrednost. Sledeći korak bi bio da nađemo najbolje instrumente na finansijskim tržištima da od te vrednosti napravimo što veći profit.

Ne postoji jedan instrument koji odgovara svima, već kao i obično sve zavisi od vaših ličnih očekivanja, tolerancije rizika i tehničke potkovanosti. Sledeće mogućnosti postoje:

1)      Novčići i poluge

2)      Silver Futures – opklada na berzi na cenu određenu srebra na unapred određen datum.

3)      ETF / Trusts – Fond koji kupuje srebro za vas i skladišti ga na Vaše ime.

4)      Rudarski ETF – ovo je fond koji u sebi sadrži akcije rudarskih kompanija iz sektora srebra. Treba imati u vidu da su rudari koji rudare isključivo srebro zaista retki.

5)      Pojedinačne akcije rudarskih firmi – najveći rizik/najveći potencijalni profit.

Završna reč

U kontekstu mojih analiza tržišta, a zbog jedinstvenog monetarno-industrijskog svojstva, srebro ima potencijal da bude jedna od investicija decenije pred nama. Značajno povećanje novca i prisustvo likvidnosti u ekonomiji i poređenju sa 1999-2000. godinom, kao i trenutni inflatorni pritisci imaju potencijal da materijalizuju finansijski aspekat ovog metala.

Industrijska potreba za srebrom kroz dekarbonizaciju, elektrifikaciju i primenu novih tehnologija će samo rasti, a u periodu kada usled manjka investicija u industriju prirodnih resursa svet neće biti u stanju da drastično poveća eksplataciju tempom koji će biti potreban da se distignu već postvljeni ciljevi.

Ja se vodim činjenicom da ne znam koje će kompanije biti profiteri gore navedenih trendova, ali već danas znam da će svima njima trebati više fizičkog srebra, nego danas. Svoje srebro prvenstveno gledam kao vid štednje, a u slučaju da se bar neki od navedenih trendova materijalizuje, od njega može biti i respektabilna investicija.

Želim Vam puno uspeha u Vašim investicionom pustolovinama!

Autor članka:

Pretraga

Podržite naš rad

Pridružite se Finansijski Putokaz zajednici i budite u toku sa svim novostima iz sveta finansija.

Najnoviji članci

Newsletter