POSTANI FOREX TREJDER – POGLEDAJ KURS

Pretraga
Close this search box.

Šta uraditi ako domaća brokerska kuća propadne? Šta se dešava u slučaju smrti vlasnika akcija?

Domaći broker

Postoje slučajevi kada ne ide sve po planu i kada dođe do nekih neželjenih događaja kao što su stečaj ili likvidacija brokera kod koga držite svoje akcije, kao i smrt samog investitora odnosno vlasnika datih hartija od vrednosti.

Potrudiću se da u ovom tekstu dam odgovor na oba pitanja, odnosno objašnjenje obe situacije i šta je potrebno uraditi ukoliko se neka od njih dogodi. U tom smislu, obradićemo sledeće teme:

Stečaj ili likvidacija brokera kod koga se nalaze vaše akcije

Iako se ovakve situacije retko dešavaju, ne možemo ignorisati činjenicu da ne postoje, naročito u Srbiji.
U tom smislu, treba napraviti razliku prilikom opisa ovog procesa kada su strani i domaći brokeri u pitanju.
Ukoliko trgujete stranim akcijama na stranim berzama, neminovno je da se izlažete riziku stečaja ne samo jednog, već dva brokera. A kako je ovo moguće?

Naime, domaći brokeri ne mogu da nude uslugu trgovanja na stranim berzama bez posredstva stranih brokera. To znači da u ovom slučaju moramo govoriti o dva scenarija.

  1. Šta ako domaći broker propadne?
  2. Šta ako strani broker propadne?

Šta se dešava ako domaći broker ode u stečaj ili likvidaciju?

Broker može prestati da obavlja svoju delatnost u skladu sa Zakonom o tržištu kapitala na dva načina:

  • Dobrovoljni prestanak rada – kada broker dobrovoljno donese odluku o prestanku obavljanja delatnosti.
  • Oduzimanje dozvole za rad brokeru od strane Komisije za HoV– ovo oduzimanje dozvole može biti privremena ili trajna mera. Ukoliko je dozvola oduzeta trajno, tada se sprovodi postupak likvidacije ili stečaja datog brokera.


Klijentska imovina, bilo da je u pitanju keš ili hartije od vrednosti, uvek je odvojena od imovine brokera. Bar je to u teoriji tako i u idealnom slučaju u praksi. To znači da imovina klijenata treba da bude izuzeta od prinudnih naplata i da se ne koristi za poslovanje investicionog društva. Samim tim, kada broker prestane sa radom, ova imovina je izuzeta iz likvidacione, odnosno stečajne mase.
U suštini, šta god da se desi u poslovanju brokera, klijentska sredstva moraju biti zaštićena.
Međutim, postavlja se pitanje da li u praksi stvari zaista funkcionišu na ovakav način? Nažalost, ne.
Uvek će biti onih koji će zloupotrebiti klijentska sredstva, slučajno ili namerno, i mi ćemo u nastavku teksta govoriti o dve situacije kada su domaći brokeri u pitanju.

Pročitaj – Kako trgovati akcijama na berzi u 5 koraka?

SITUACIJA 1- Broker nije zloupotrebio klijentska sredstva, već ih je sve vreme držao na odvojenom računu od svojih poslovnih računa. Ipak, broker je odlučio da prestane sa poslovanjem.
Ovo nije nimalo problematična situacija ukoliko dati broker odradi sve korake u nastavku kako treba, tako da klijenti ne osete nikakvu promenu.
Prema Zakonu o tržištu kapitala, domaći broker je u ovom slučaju dužan da:

  • Obavesti klijente o prestanku obavljanja delatnosti (putem mejla kao i poštom)
  • Sklopi ugovor sa drugim brokerom o preuzimanju njegovih klijenata
  • Da istupi iz članstva berzi ukoliko je član neke berze
  • Da istupi iz članstva Centralnog registra
  • Prenese sve hartije i sredstva klijenata na drugog brokera

Klijenti imaju rok u kome se opredeljuju da li žele da prenesu svoje hartije kod brokera kog sami odaberu ili će sačekati kraj ovog procesa i da im hartije budu prenete kod brokera sa kojim je broker koji prestaje sa radom potpisao ugovor o preuzimanju klijenata. Broker je dužan da uradi svaki prenos akcija i drugih HoV na drugog brokera u skladu sa zahtevom i instrukcijama klijenta.

Komisija za HoV nadgleda ovaj proces kako u njemu ne bi bilo neregularnosti. Tek kada su sva klijentska sredstva i hartije preneti kod dugih brokera, Komisija za HoV daje saglasnost brokeru da može da uradi likvidaciju, odnosno stečaj.
Dakle, sve dok postoji bar jedan klijent čija se imovina vodi kod brokera, taj broker ne može da ode u likvidaciju, odnosno stečaj.

SITUACIJA 2- Broker je zloupotrebio klijentska sredstva i nije ih držao na posebnom računu koji je odvojen od njegovih poslovnih računa.
Uvek postoji mogućnost da se ovako nešto dogodi. U tom slučaju Fond za zaštitu investitora ima funkciju osiguranja imovine koja se nalazi kod brokera. Svrha Fonda je zaštita potraživanja klijenata članova Fonda (odnosno brokera) kada član Fonda nije u mogućnosti da ispuni dospele obaveze prema klijentu.

Fotke tekst sajt 6 1

Sada dolazimo do najvažnijeg dela, a to je suma koju možete potraživati u ovom slučaju.
Naime, Fond osigurava sva potraživanja klijenta prema jednom brokeru u vrednosti od maksimalno 20.000 evra. To znači da ako trenutno imate 30,000 evra kod brokera koji je propao ili proneverio vaša sredstva, vi možete dobiti maksimum 20,000 evra. Ovo nije dobra vest za one koji drže veće iznose kod jednog brokera.
Iz tog razloga, uvek je pametno kod jednog brokera držati maksimalno 20,000 evra a preostali iznos podeliti na ostale brokere. Zašto? Zato što ćete u tom slučaju od svakog brokera ponaosob moći da zatražite po 20,000 evra, umesto da imate pravo samo od jednog da potražujete 20,000 evra.

Šta ako strani broker propadne?

Ukoliko je u pitanju strani broker, recimo američki, koji je pod nadzorom američke komisije za hartije od vrednosti (SEC), veoma je mala verovatnoća da isti propadne.
Naročito ukoliko je dobro kapitalizovan, odnosno ukoliko ima dovoljno kapitala da pokrije sve svoje obaveze.

Međutim, čak i regulisani američki brokeri mogu da propadnu i upravo iz tog razloga postoje dve finansijske institucije čiji je cilj zaštita imovine investitora. U SAD to su:

  • Securities investor protection corporation (SIPC)
  • Federal deposit insurance corporation (FDIC)

Securities investor protection corporation (SIPC)

U slučaju nesolventnosti američkih brokera, potraživanja po osnovu finansijskih instrumenata i novčanih sredstava do iznosa od 250.000 USD su obuhvaćena programom osiguranja Securities Investors Protection Corporation – SIPC, čija je osnovna funkcija zaštita investitora i klijenata brokersko-dilerskih društava u SAD u slučajevima stečaja ili bankrota nekog od njihovih članova.
Vidimo da za razliku od našeg Fonda za zaštitu investitora, SIPC nudi maltene 10 puta veću zaštitu, što je i za očekivati, s obzirom na razvijenost američkog tržišta kapitala.

Fotke tekst sajt 7

Federal deposit insurance corporation (FDIC)

U skladu sa programom osiguranja Federal Deposits Insurance Corporation – FDIC osigurava se dodatnih 2.500.000 USD potraživanja po osnovu hartija od vrednosti i keša koji se drže kod brokera, što je i za američko tržište ozbiljna cifra. Osiguranje potraživanja vrši se automatski te klijenti ne moraju aplicirati ili zahtevati ovo osiguranje ponaosob.

Dakle, ukoliko imate račun kod regulisanog američkog brokera, ili pak kod domaćeg brokera koji preko regulisanog američkog brokera ispostavlja naloge, vaša sredstva su osigurana ovim programima.
To zapravo znači da ako trgujete samo stranim akcijama, mnogo je važniji podatak kod kog inostranog brokera se vaše akcije nalaze jer od njegovog poslovanja zavisi sudbina vašeg trgovačkog računa.

Šta raditi u slučaju smrti vlasnika hartija od vrednosti?

Ukoliko dođe do smrtnog slučaja vlasnika hartija od vrednosti, prvi korak je da se naslednici jave brokeru kako bi im broker potvrdio da li pokojnik ima ili nema trgovački račun na kome se nalaze keš i/ili hartije od vrednosti.
U ovoj fazi broker naslednicima ne može da odaje nikakve dodatne informacije u smislu količine novca i HoV na računu dok ne dobije pravosnažno rešenje od notara.
Naslednici pokreću ostavinsku raspravu u kojoj navode postojanje trgovačkog računa kod datog brokera kako bi i taj deo imovine ušao u nasledstvo. Kada dobiju rešenje od notara, potrebno je to rešenje prevesti kod sudskog tumača na engleski jezik, ali samo u slučaju da se radi o inostranim hartijama od vrednosti.
Ovo je potrebno iz razloga što se takve HoV uvek nalaze na kastodi računima stranih brokera i sva dokumentacija se zapravo šalje njima radi prenosa HoV po osnovu nasledstva.

broker

Nakon što naslednici brokeru dostave originalno rešenje od notara i prevod datog rešenja kod sudskog tumača, broker pokreće proces prenosa HoV na naslednike.
U ovom procesu broker otvara poseban trgovački račun/e u zavisnosti od toga da li postoji jedan ili više naslednika a neophodnu dokumentaciju šalje svom inostranom partneru (brokeru) kako bi mogao da izvrši promenu vlasništva nad datim HoV.
Kada strani broker primi dokumenatciju, šalje formu koju je potrebno popuniti i vratiti nazad kako bi se proces nastavio.
Ovo traje od mesec dana do dva meseca. Kada se završi proces, vrši se prenos HoV sa računa pokojnika na račun/e naslednika.

U ovom tekstu ste dobili sve relevantne informacije kada su najgori mogući ishodi koji se tiču investiranja u pitanju. Iako je mala verovatnoća bilo kog od navedenih ishoda, ona ipak postoji i potrebno je da budete pripremljeni i naoružani informacijama kako biste mogli blagovremeno da reagujete u svakoj od ovih situacija.

Naučite šta je berza i kako trgovati akcijama na berzi – pogledajte besplatnu lekciju o investiranju i prijavite se za kurs Investiranje u akcije na berzi.

Autor članka:

Pretraga

Podržite naš rad

Pridružite se Finansijski Putokaz zajednici i budite u toku sa svim novostima iz sveta finansija.

Najnoviji članci

Newsletter