Kako izbeći najčešće greške u investiranju: Praktičan vodič za mlade investitore u Srbiji

čovek koji se bavi investiciom doživljava greške i neuspehe

Kad god čujem neku mlađu osobu kako kaže da želi da počne da investira, u meni se probudi mešavina ponosa i straha.

Ponos, jer shvatam da nova generacija sve više razume značaj finansijske pismenosti. Strah, jer znam kojim trnovitim putem mora da prođe pre nego što nauči da razlikuje investiranje od kockanja.

Pre nekoliko meseci pozvao me je moj rođak Marko, dvadesettrogodišnjak pun entuzijazma. „Ivane, znaš li ti šta je NFT? Našao sam jednu sliku majmuna, kažu da će za mesec dana vredeti kao stan!“

Tog trenutka sam shvatio da je vreme da otvoreno progovorim o greškama koje mladi investitori najčešće prave, greškama koje ih mogu koštati ne samo novca, već i vere u samu ideju investiranja.

Zašto su mladi kao puške na frontu finansijskog tržišta

prikaz investitora pored kog stoji novac, kalkulator i papiri
Mladi investitori često prate savete online i rizikuju bez iskustva.

Mladi investitori su, kako bi rekao moj deda, „kao mladić koji prvi put vozi Ibarskom magistralom po magli“. Hrabri su, brzi, puni entuzijazma, ali im nedostaje iskustvo da prepoznaju opasne krivine.

Prema istraživanju koje je sprovela Narodna banka Srbije, čak 67% mladih od 18 do 30 godina donosi investicione odluke na osnovu saveta sa društvenih mreža.

To je kao da pitaš prvog prolaznika gde je najbolja kafana u gradu, možda ćeš imati sreće, ali su veće šanse da završiš u nekom sumnjivom lokalu.

Dodatni problem je što većina mladih nema finansijski jastuk.

Kada iskusni investitor izgubi 10% svog portfelja, to je lekcija. Kada mlada osoba, sa štednjom od 50.000 dinara, izgubi isto toliko, to može biti katastrofa koja je trajno odvrati od investiranja.

U Srbiji imamo i jedan poseban izazov: naši mladi prate američke blogove o investiranju, gledaju YouTube kanale o S&P 500 fondovima, a zatim pokušavaju da ta pravila primene na Beogradskoj berzi.

To je kao da pokušavaš da voziš po srpskim putevima koristeći GPS podešen za Nemačku, možda ćeš stići do cilja, ali će put biti pun nepotrebnih komplikacija.

Najčešće greške: Kad želja za brzom zaradom vodi do skupih lekcija

Prevare prerušene u investicije

„Garantovan povraćaj od 30% mesečno!“, ako vam ovo ne pali sve crvene lampice u glavi, možda je vreme da proverite da li uopšte rade. Ipak, neverovatno je koliko mladih ljudi i dalje naseda na ovakve „ponude“.

Prema podacima domaćih finansijskih institucija, prošle godine zabeležen je rast od čak 40% u broju prijava prevara koje su ciljale mlade investitore.

Jedan moj poznanik ubedio je svoje drugove da ulože u „revolucionarnu“ kriptovalutu koja je, navodno, trebalo da „promeni svet blockchaina“. U stvarnosti, bila je to obična piramidalna šema upakovana u kripto fraze. Od 15.000 evra koliko su zajedno uložili, nisu povratili ni jedan jedini evro.

Kako prepoznati prevaru koja se krije iza „investicione prilike“

čovek koji se obavi online investiranjem zapisuje nešto na papir
Mladi investitori često prate savete online i rizikuju bez iskustva.
Ako vam neko obećava povraćaj veći od 15,20% godišnje na „sigurnoj“ investiciji, to je prvi znak da nešto nije u redu. Čak i najuspešniji svetski fondovi retko mogu da ostvaruju takve rezultate na duži rok i bez rizika.

Drugo, ako vas neko žuri da brzo investirate „pre nego što ponuda istekne“, znajte da je to klasična taktika prevaranata. Prave investicione prilike ne nestaju preko noći, za razliku od akcija u Teksu.

I treće, ako ne možete jednostavno da objasnite svojoj babi kako ta investicija funkcioniše, verovatno je ni vi sami ne razumete dovoljno dobro da biste uložili svoj novac.

Lokalno tržište: Kada američki saveti ne funkcionišu na Balkanu

Beogradska berza nije Wall Street, a srpski dinar nije dolar. Ovo možda zvuči kao truizam, ali broj mladih investitora koji pokušavaju da direktno primene strategije sa stranih sajtova bez ikakve prilagodbe i dalje je fascinantan.

Na primer, često se preporučuje diversifikacija kroz 20,30 različitih akcija. Na američkom tržištu to ima smisla. Ali na beogradskoj berzi, gde postoji svega nekoliko zaista likvidnih akcija, takva diversifikacija jednostavno nije moguća.

Pokušaj da kupite male količine 15 domaćih akcija dovešće samo do visokih brokerskih troškova koji će „pojesti“ dobar deo potencijalne zarade.

Takođe, mnogi mladi investitori ne shvataju da srpsko tržište ima svoj ritam. Dok američka berza radi noću po našem vremenu, domaći investitori često donose odluke na osnovu međunarodnih dešavanja koja su se dogodila dok smo spavali.

To stvara specifičnu dinamiku tržišta koju je važno razumeti pre nego što se uloži i jedan dinar.

Moja preporuka je jednostavna: pre nego što počnete da investirate u domaće instrumente, provedite najmanje mesec dana posmatrajući tržište. Pratite kretanja cena, čitajte vesti, analizirajte koji faktori utiču na promene i pokušajte da razumete šta zaista pokreće lokalne trendove.

Porezi: Nevidljivi troškovi koji mogu da vas „pogode“ na kraju godine

devojka računa porez koristeći kalkulator
Mladi investitori često zaboravljaju prijaviti porez, što može skupo koštati.

Ovo je verovatno najčešća greška koju prave mladi investitori u Srbiji, zaboravljaju na poresku upravu. Razumem ih, niko ne voli da razmišlja o porezima dok mašta o zaradi, ali ignorisanje poreskih obaveza može skupo da košta.

Prema važećim zakonima u Srbiji, kapitalna dobit se oporezuje po stopi od 15%. To znači da ako zaradite 100.000 dinara na akcijama, 15.000 dinara ide državi.

Mnogi mladi investitori taj trošak ne uračunaju u svoj plan i zato ih na kraju godine dočeka neprijatno iznenađenje.

Dodatni problem je to što zaradu morate sami da prijavite. To nije kao plata, gde poslodavac sve obavi za vas.

Ovo zahteva vođenje evidencije o svim transakcijama, što većina mladih zanemari dok ne bude kasno.

Jedan moj kolega je prošle godine zaradio 300.000 dinara na kriptovalutama, potrošio sve na letovanje i novi auto, a u martu je dobio poziv iz Poreske uprave. Na kraju je morao da plati 45.000 dinara poreza, plus kamatu.

Naučio je na teži način zašto se kaže: „Ne pravi račun bez krčmara.“

Nekretnine: Kad „sigurna investicija“ postane glavobolja

Nekretnine su odavno omiljena investicija među Srbima. Kaže se, „Zemlja ne beži.“ Ipak, problem nastaje kada mladi investitori pomisle da je kupovina stana jednostavna kao kupovina automobila.

Prema podacima udruženja koja se bave prometom nekretnina, jedna mlada devojka iz Beograda pre dve godine kupila je stan na Novom Beogradu „na brzinu“ jer je cena delovala povoljno. Nije proverila katastar, samo je pogledala stan i potpisala predugovor.

Kasnije se ispostavilo da je stan bio pod hipotekom, o čemu prethodni vlasnik nije rekao ni reč. Da bi sve razrešila, trebalo joj je još šest meseci i oko 3.000 evra za advokate i sudske troškove.

Osnovna pravila bezbedne kupovine nekretnina

čovek držo ključ u ruci
Proverite vlasništvo, angažujte advokata, proverite dugovanja i račune.
  • 1. Ne verujte samo rečima prodavca
  • Uvek tražite izvod iz katastra koji nije stariji od 30 dana. Dokument mora jasno da pokazuje da je prodavac jedini vlasnik i da ne postoje nikakva opterećenja, hipoteka, zabeležbe ili sudski sporovi.
  • 2. Uvek angažujte advokata, čak i kod manjih kupovina
  • Njihov honorar, koji obično iznosi 1,2% vrednosti nekretnine, predstavlja investiciju u vašu sigurnost. Iskusan pravnik može vas zaštititi od grešaka koje bi vas kasnije koštale mnogo više.
  • 3. Proverite sve račune i dugovanja
  • Pre potpisivanja ugovora proverite da li su plaćeni svi troškovi za komunalije, infostan, struju i porez. Neplaćena dugovanja prelaze na novog vlasnika, pa bi vas već prvi mesec u novom stanu mogao dočekati neprijatnim iznenađenjem.

Skriveni troškovi: Kada „100.000 evra“ postane „108.000 evra“

Mladi investitori često računaju samo na cenu nekretnine, zaboravljajući sve ostale troškove koji dolaze uz kupovinu. To je otprilike kao da u restoranu gledaš samo cene glavnih jela, a ne računaš hleb, piće i napojnicu, račun na kraju uvek ispadne veći nego što si očekivao.

Troškovi pri kupovini nekretnine koje morate uzeti u obzir

Kupovina stana ne podrazumeva samo cenu kvadrata, postoje i brojni dodatni troškovi koje većina kupaca zaboravi da uračuna unapred.

 

  • Notar naplaćuje između 0,1% i 0,4% vrednosti nekretnine, što za stan od 80.000 evra iznosi od 80 do 320 evra.
  • Katastar naplaćuje takse koje se u proseku kreću oko 1% vrednosti i predstavljaju značajnu stavku.
  • Advokat košta 1,2% vrednosti, ali kao što sam već pomenuo, to je investicija u vaš mir i sigurnost.
  • Agencijska provizija, ukoliko kupujete preko agencije, obično iznosi 2,3% od ugovorene cene.
  • Za nove nekretnine, treba uračunati i PDV od 20%, što može značajno da poveća ukupnu cenu.

Kada se sve sabere, dodatni troškovi mogu iznositi između 3 i 8% vrednosti nekretnine. Za stan od 80.000 evra to znači između 2.400 i 6.400 evra, iznos koji može ozbiljno da utiče na vašu finansijsku situaciju ako ga ne planirate unapred.

Zlato i kripto: Moderne verzije starih priča

Zlato: Mit o sigurnosti koji može da bude skup

prikaz zlatnih poluga i kripto novčića
Zlato kratkoročno nestabilno, kripto rizično, mladi često gube novac.

Kažu, zlato nikad ne gubi vrednost. Ali ta „narodna mudrost“ donela je više štete mladim investitorima nego što bi se reklo na prvi pogled. Istina je da zlato dugoročno čuva vrednost, ali kratkoročno može biti veoma nestabilno.

U Srbiji postoji i dodatni problem, valutni rizik. Zlato kupujemo za dinare, dok se njegova cena formira u dolarima. To znači da čak i ako cena zlata u dolarima ostane ista, možete izgubiti novac ako se dinar oslabi u odnosu na dolar.

Prema podacima domaćih trgovaca plemenitim metalima, fizičko zlato ima i skrivene troškove koje mnogi mladi investitori zanemaruju. Premije pri kupovini su obično 5,10% iznad spot cene, što znači da zlato mora da poraste za isti taj procenat samo da biste bili „na nuli“. Pored toga, potrebno je da ga čuvate i osigurate, što donosi dodatne troškove koje retko ko uračuna unapred.

Kripto: Divlji zapad digitalnih investicija

Kriptovalute su pravi magnet za mlade investitore. Priče o ljudima koji su se obogatili preko noći deluju primamljivo, ali za svaku takvu priču postoji najmanje deset onih koji su izgubili sve.

Moj drug Igor je prošle godine uložio celu svoju štednju od 5.000 evra u neku „meme“ kriptovalutu koju je preporučio popularni influenser na TikToku. Za manje od mesec dana, vrednost je pala za 95%. Kako on danas kaže uz osmeh gorčine: „Naći ću ja taj TikTok kad,tad.“

Osnovni kripto rizici koje mladi često zanemaruju

Volatilnost je ekstremna. Pad od 50 do 80 odsto u samo nekoliko meseci nije izuzetak, već pravilo. Cene kriptovaluta se menjaju brže nego raspoloženje tržišta, a emocionalne reakcije investitora samo dodatno pojačavaju te oscilacije.

Regulatorni rizik je takođe vrlo realan. Države širom sveta još uvek traže način da zakonski urede oblast kriptovaluta, pa jedna nova zabrana, porez ili propis mogu preko noći da prepolove vrednost vašeg portfelja.

Ni tehnički rizici nisu retkost. Hakovanja menjačnica, gubitak privatnih ključeva ili problemi sa blockchain mrežama mogu da dovedu do potpunog gubitka sredstava, bez ikakve mogućnosti povraćaja.

Prevara ima na svakom koraku. Od lažnih projekata do pump and dump šema, kripto,tržište je minsko polje za neiskusne investitore. Što ponuda deluje bolje, to je veća verovatnoća da je prevara.

Moja preporuka je jednostavna: ako već želite da investirate u kriptovalute, ne ulažite više od pet do deset odsto svog portfelja i tretirajte to kao eksperiment, ne kao ozbiljnu investiciju. Drugim rečima, ne ulažite više nego što ste spremni da izgubite.

Kako napraviti plan koji neće pasti već pri prvom padu berze

Definisanje ciljeva: Zašto investirate?

tri žene prave plan za investicionu strategiju
Investicione strategije zavise od ciljeva, rizika i vremenskog horizonta.

Pre nego što uložite i jedan dinar, zapitajte se, zašto to radite? Ovo nije filozofsko pitanje, već praktično polazište svakog ozbiljnog investicionog plana.

Različiti ciljevi zahtevaju različite strategije.

Ako štedite za akontaciju za stan u naredne dve godine, akcije nisu pravo mesto za vaš novac.

Njihova vrednost može da padne i do 30% baš u trenutku kada vam novac zatreba. Za takve kratkoročne ciljeve mnogo su bezbedniji štedni računi ili kratkoročne obveznice, koje nude manji, ali stabilan prinos.

S druge strane, ako planirate penziju za 30 godina, onda sebi možete da dozvolite više rizika.

U tom slučaju, akcije i indeksni fondovi imaju smisla, kratkoročna volatilnost postaje manje važna u odnosu na potencijalno veće dugoročne prinose.

Indeksni fondovi su pritom dobar izbor jer omogućavaju široku diversifikaciju uz niske troškove i jednostavno održavanje.

Tipični ciljevi mladih investitora i odgovarajuće strategije

Kratkoročni ciljevi (1,3 godine): Za ciljeve koji su vam „na dohvat ruke“, kao što su akontacija za stan, kupovina automobila ili kraće školovanje, prioritet je sigurnost, a ne visoki prinosi.

Najbolji izbor su štedni računi, kratkoročne državne obveznice ili novčani fondovi, investicije s malim rizikom i lakom dostupnošću sredstava.

Srednjoročni ciljevi (3,10 godina): Ovde možete da preuzmete umeren rizik. Kombinacija obveznica i akcija, ili ulaganje u balansirane fondove, obezbeđuje solidan rast uz određenu zaštitu od većih oscilacija na tržištu.

Dugoročni ciljevi (10+ godina): Kada je horizont ulaganja dug, možete sebi da dozvolite veću izloženost akcijama i da prihvatite kratkoročne padove zarad dugoročnog prinosa.

Fokusirajte se na akcije i akcijske fondove, idealno kroz indeksne fondove koji nude diverzifikaciju uz niske troškove upravljanja.

Pravilo 50,30,20 u srpskim uslovima

prikaz slike 50,30,20 simulirajući na pravilno ulaganje
Postepeno ulaganje gradi naviku i dugoročno povećava finansijsku sigurnost.

Čuveno pravilo raspodele prihoda, 50% za potrebe, 30% za želje i 20% za štednju i investiranje, treba prilagoditi našim realnim okolnostima. Za mnoge mlade u Srbiji, koji žive od prosečne plate, teško je odmah izdvojiti 20% za štednju ili ulaganje.

Zato je bolje početi sa onim što možete. Čak i 5% je dobar početak. Najvažnije je da izgradite naviku redovnog ulaganja, a iznos ćete s vremenom lako povećavati kako vam prihodi rastu.

Jedan moj mlađi kolega je, recimo, počeo da ulaže 3.000 dinara mesečno, kada mu je plata bila oko 60.000.

Tri godine kasnije, sa platom od 100.000 dinara, ulaže 15.000 mesečno. Ključ njegovog uspeha bio je u tome što je postepeno povećavao iznos, umesto da čeka da „stekne uslove“ za veću sumu.

Diversifikacija u uslovima ograničenog izbora

Diversifikacija je kao ono staro pravilo: „Ne stavljaj sva jaja u istu korpu.“ Problem u Srbiji je što, iskreno govoreći, nemamo mnogo korpi na raspolaganju.

Zato je rešenje u kombinaciji domaćih i stranih investicija. Domaće državne obveznice mogu da vam pruže stabilnost, neke likvidne domaće akcije mogu da donesu potencijal rasta,
dok ETF fondovi preko stranih brokera omogućavaju međunarodnu diversifikaciju i širi pristup svetskim tržištima.

Za početak, važno je da se upoznate sa domaćim brokerima i njihovim uslugama, koje vrste naloga nude, koje provizije naplaćuju i da li omogućavaju pristup inostranim berzama.

Tek kada razumete mogućnosti, možete realno da raspodelite ulaganja i postignete pravi balans između rizika i stabilnosti.

Približan model portfelja za mlade u Srbiji

30%, domaće investicije: državne obveznice, domaće akcije i eventualno manji udeo u nekretninama.

50%, strane investicije: ETF fondovi i strane akcije preko pouzdanih brokera, koji omogućavaju pristup međunarodnim tržištima.

20%, alternativne investicije: zlato, manji deo u kriptovalutama ili P2P (peer,to,peer) pozajmicama.

Ovo nije strogo pravilo, već okvirna smernica koju treba prilagoditi sopstvenoj finansijskoj situaciji, ciljevima i toleranciji na rizik.

Cilj nije da imate savršen portfelj, već onaj koji vam omogućava da mirno spavate, bez obzira na to šta se dešava na tržištu.

Gde naći pouzdane informacije u moru podataka

Zvanični izvori koji ne lažu

osoba koristi komjuter i istražuje nešto
Pouzdani izvori pomažu mladim investitorima donositi informisane odluke.

U vremenu kada svako može da napravi YouTube kanal o investiranju, važno je znati gde pronaći pouzdane informacije.

Domaći zvanični izvori:

  • Komisija za hartije od vrednosti ima baze podataka o licenciranim brokerima i investicionim fondovima.
  • Narodna banka Srbije objavljuje redovne izveštaje o stanju u finansijskom sektoru.
  • Beogradska berza pruža informacije o svim listiranim kompanijama i njihovom poslovanju.

Finansijski mediji koje vredi pratiti:

  • Specijalizovani finansijski portali sa analizama i tržišnim pregledima.
  • Godišnji izveštaji kompanija u koje razmišljate da investirate.
  • Analize licenciranih brokerskih kuća.

Kako prepoznati nepouzdane izvore

Ako neko prodaje kurs o „tajnama investiranja“ za 100 evra, zapitajte se – zašto bi neko ko zarađuje milione od investiranja prodavao svoje tajne za džeparac?

Telegram grupe sa „insajderskim informacijama“ najčešće su pump,and,dump šeme, u kojima administratori kupe određene akcije, ubede članove da ih i oni kupe (čime veštački podignu cenu), a zatim svoje akcije prodaju – zarađujući na tuđoj naivnosti.

Influenсeri koji promovišu određene investicije bez jasnog obelodanjivanja svojih interesa su u najboljem slučaju neprofesionalni, a u najgorem – lukavi i neiskreni.

Forumi na kojima anonimni korisnici daju „garantovane“ savete su kao prasence u džaku – nikada ne znate šta ćete zapravo dobiti.

Kad zatražiti pomoć i kako pronaći pravu osobu

Prepoznavanje trenutka kad vam treba stručnjak

dve osobe razgovaraju sa finansijskim savetnikom
Koje su vaše kvalifikacije, iskustvo i način naplate usluga?

Ne morate sve sami. Naprotiv – neke greške mogu biti toliko skupe da je bolje platiti savet nego učiti na sopstvenim greškama.

Situacije kada je preporučljiva profesionalna konsultacija:

  • Investiranje većih suma (preko 10.000 evra)
  • Kupovina nekretnina, posebno komercijalnih
  • Planiranje penzije
  • Nasleđivanje većih investicija
  • Pokretanje investicionog biznisa ili fonda

Kako pronaći pouzdanog finansijskog savetnika

U Srbiji postoji ograničen broj licenciranih finansijskih planera, ali njihov broj polako raste. Važno je da proverite njihove licence i da razumete način na koji naplaćuju usluge.

Izbegavajte savetnike koji rade isključivo na proviziju od proizvoda koje vam prodaju – njihov interes nije nužno usklađen sa vašim, jer oni zarađuju kada vi kupite, a ne kada zaradite.

Pitanja koja treba postaviti potencijalnom savetniku:

  • Kakve licence imate i gde mogu da ih proverim?
  • Kako se naplaćuju vaše usluge?
  • Možete li da mi pokažete reference od postojećih klijenata?
  • Kakav je vaš pristup upravljanju rizikom?
  • Koje proizvode najčešće preporučujete i zašto?

Zaključak: Pamet ne kupuje, ali iskustvo košta

čovek se drži za naočare i glavu simulirajući na pametno investiranje, novac leti oko njega
Učite, planirajte, investirajte pažljivo i tražite pomoć kad treba.

Greške su sastavni deo učenja, ali mnoge od njih možete izbeći ako se držite osnovnih principa i ne dozvolite da emocije vode vaše odluke.

Zapamtite najvažniju lekciju: nema brzog puta do bogatstva, ali postoji mnogo brzih puteva do gubitka novca. Uložite vreme u edukaciju pre nego što uložite novac u bilo koji investicioni instrument.

I na kraju – ne bojte se da potražite pomoć kada vam je potrebna.

Kao što je govorio moj deda: „Pametan uči na tuđim greškama, glup na svojima, a najgluplji ne uči ni na kojima.“ Odaberite da budete pametni.