Šta su investicioni fondovi i hedž fondovi

Šta su investicioni fondovi i hedž fondovi

Ulaganje u današnje vreme više nije rezervisano samo za najbogatije. Ipak, kada krenete da istražujete kako da uvećate svoju štednju, brzo se sretnete sa raznim terminima koji mogu zvučati komplikovano – poput investicionih i hedž fondova.

Ali ako zanemarimo terminologiju, suština je vrlo jednostavna: postoji način da novac radi za Vas, a da ne morate svaki dan pratiti berzu ili analizirati poslovne izveštaje firmi. U ovom tekstu pričaćemo o otvorenim investicionim fondovima i hedž fondovima.

Nećemo koristiti stručni žargon bez objašnjenja i nećemo uvijati. Dobićete realnu sliku – kako funkcionišu, kome su namenjeni, koliko koštaju, i koji su potencijalni rizici i koristi. Hajde da počnemo.

Zašto je pametno ulagati u fondove?

Možda razmišljate – zašto bih ulagao/la u fond kada mogu samostalno da kupujem akcije ili ETF-ove? Odgovor je jednostavan: nije svako voljan da se bavi analizom tržišta, izborom kompanija, praćenjem inflacije i ekonomskih izveštaja.

Investicioni fondovi su odličan alat za sve koji žele da investiraju, ali bez potrebe da svakodnevno „vise“ nad berzom i proveravaju trenutno stanje svaki čas.

Investicioni fondovi - odličan alat za sve koji žele da investiraju
Investicioni fondovi – odličan alat za sve koji žele da investiraju

Investicioni fondovi – šta, kako i za koga?

Otvoreni investicioni fond je finansijska institucija koja prikuplja novac od više investitora i zatim taj novac ulaže u različite finansijske instrumente – obveznice, akcije, ETF-ove i sl.

Jednostavno rečeno: Vi uložite određenu sumu, a za uzvrat dobijete udeo u fondu – takozvane investicione jedinice. Kada fond zaradi, raste i vrednost Vaših jedinica. Ako padne, padne i vrednost Vašeg udela.

Vrste investicionih fondova

Ne postoji samo jedan tip fonda. Sve zavisi koliko ste spremni da rizikujete. Evo kako se najčešće dele:

Tip fonda Rizik U čega ulaže Za koga je
Fond očuvanja vrednosti (cash fond) Nizak Depoziti, kratkoročni državni papiri Za one koji žele da čuvaju vrednost novca (inflacija)
Fond prihoda Nizak-srednji Obveznice, dužnički instrumenti Za konzervativne investitore
Balansirani fond Srednji Obveznice + akcije + ETF-ovi Za one koji žele balans između sigurnosti i rasta
Fond rasta Visok Akcije na svetskim berzama Za investitore sa visokom tolerancijom na rizik

Kako investirati?

Kupovina ide kroz investicione jedinice. Na primer:

  • Cena jedne jedinice: $10
  • Vaše ulaganje: $100
  • Kupujete 10 jedinica

Ali, tu dolazimo do troškova. Ako fond ima ulaznu proviziju od 2%, Vi zapravo ulažete $98 i dobijate 9.8 jedinica. Troškovi mogu uključivati:

  • Ulazna provizija (jednokratno prilikom kupovine)
  • Izlazna provizija (prilikom prodaje jedinica)
  • Godišnja naknada za upravljanje (izražena kao procenat imovine)
  • Troškovi održavanja (ponekad se dodatno naplaćuju)

Gde se novac ulaže i ko o tome odlučuje?

Fondovima upravlja portfolio menadžer sa dozvolom Komisije za hartije od vrednosti (KHOV). Njegov zadatak je da investira u skladu sa pravilima fonda – detaljno navedenim u prospektu. Portfolio menadžeri NE mogu ulagati u:

  • Nekretnine
  • Kriptovalute
  • Rudu i robu
  • Plemenite metale

Imovina fonda se ne čuva kod samog društva za upravljanje, već kod kastodi banke, koja nadgleda zakonitost i bezbednost svakog ulaganja.

Gde da pratite stanje fondova?

Na sajtu svakog fonda možete videti:

  • Prinos (koliko je fond zaradio u određenom periodu)
  • Cena investicione jedinice
  • Tip fonda i strategiju ulaganja
  • Visinu naknada

U Srbiji, listu svih fondova možete pogledati na sajtu Komisije za hartije od vrednosti.

Postoji li minimalna suma i obaveza stalnog ulaganja?

Uglavnom je minimalni iznos ulaganja nizak (npr. 1.000 RSD ili 10 EUR), a možete ulagati:

  • Jednokratno
  • Mesečno
  • Kvartalno
  • Godišnje

Ne postoji obaveza kontinuiteta – Vi birate dinamiku.

Šta ako želite da unovčite?

Prodajom investicionih jedinica možete povratiti novac – ali, ako ste ostvarili profit, plaćate:

  • Izlaznu proviziju (ako postoji)
  • Porez na kapitalnu dobit od 15% u Srbiji

Primer:

  • Profit: $1.000
  • Izlazna provizija 2% = $20
  • Porez na dobit 15% = $150
  • Vaš čist profit: $830

Hedž fondovi – kao privatni klub za akreditovane investitore

Za razliku od investicionih fondova koji su otvoreni za sve, hedž fondovi su zatvoreni i ekskluzivni. Namenjeni su onima koji:

  • Imaju godišnji prihod iznad $200.000 (ili $300.000 sa partnerom)
  • Poseduju značajnu imovinu
  • Profesionalno se bave finansijama
hedž fondovi mogu biti opcija za one sa većom željom za rizikom
hedž fondovi mogu biti opcija za one sa većom željom za rizikom

Šta ih razlikuje?

  • Visoki minimalni ulozi (obično šestocifreni iznosi)
  • Agresivne strategije (često koriste leverage)
  • Manja regulacija nego kod javnih fondova
  • Visoki troškovi upravljanja (tzv. 2–20 model)

Šta znači 2–20 model?

  • 2% godišnje se uzima kao fiksna naknada za upravljanje
  • 20% od ostvarene dobiti uzima se kao performance fee

Dakle, ako je fond zaradio $300.000 na uloženi milion, uzima $60.000 kao nagradu za performans.

Ko upravlja hedž fondom?

Pored portfolio menadžera, tu su čitavi timovi analitičara i trejdera. Njihov cilj nije samo da prate tržište, već da traže neefikasnosti, prilike i šanse za profit – čak i u krizi.

Kakve strategije koriste?

Hedž fondovi su poznati po kreativnosti i fleksibilnosti. Evo nekoliko primera:

1. Globalni makro fondovi

Reaguju na velike političke i ekonomske promene. Ulažu tamo gde očekuju da će doći do rasta (ili pada) cena.

2. Fondovi relativne vrednosti

Ulažu istovremeno u dve povezane hartije – jednu long, drugu short – očekujući da iskoriste razliku u ceni.

3. Aktivistički fondovi

Kupovinom velikih uloga u firmama vrše pritisak na upravu da optimizuje poslovanje – smanji troškove, proda imovinu, zameni menadžment.

4. Long/Short strategije

Kupovina jedne firme i prodaja druge u istoj industriji – u zavisnosti od toga koja je trenutno precenjena/podcenjena.

5. Fixed income hedging

Kupovina i prodaja obveznica u zavisnosti od kamatnih stopa, ekonomskih izveštaja i kreditnog rejtinga.

Zašto ih koriste bogati?

Zato što:

  • Mogu da donesu profit čak i kada tržište pada
  • Nude širok spektar investicionih strategija
  • Omogućavaju diversifikaciju portfelja
  • Njima upravljaju najiskusniji profesionalci

Ali, s druge strane:

  • Vaš novac može biti “zaključan” godinama
  • Rizik je često značajno veći
  • Sve zavisi od veštine menadžera fonda

Globalna slika hedž fondova u 2024.

  • Ukupna imovina pod upravljanjem (AUM) u hedž fond industriji dostigla je rekordnih $4,51 milijardu krajem 2024. godine, što predstavlja rast od 9,75% u odnosu na prethodnu godinu.
  • Prosečan prinos hedž fondova u 2024. godini iznosio je 9,83%, sa najboljim rezultatima u strategijama kao što su akcije, makro, događaji i relativna vrednost.
  • Najuspešnija strategija bila je multi-strategy, sa prosečnim prinosom od 13,6%, dok su fondovi sa strategijom long/short na akcijama ostvarili 13,5%.
U Srbiji investicioni fondovi beleže različite performanse u zavisnosti od strategije ulaganja
U Srbiji investicioni fondovi beleže različite performanse u zavisnosti od strategije ulaganja

Najveći hedž fondovi po AUM

Rang Fond AUM (milijarde USD)
1 Bridgewater Associates 89,6
2 Man Group 77,5
3 Elliott Investment Management 69,7
4 Millennium Management, LLC 67,9
5 Citadel LLC 63,4
  Napomena: Podaci se odnose samo na privatne fondove koji prate hedž fond strategije.

Naknade i troškovi

  • U proseku, hedž fond menadžeri su uzimali oko 49% bruto dobiti kao naknade, što uključuje i „performance fee“.
  • Kako izveštava Business Insider, najveći fondovi, poput Citadel-a i Millennium-a, naplaćivali su nešto niže naknade, oko 33% bruto dobiti.

Performanse i strategije

  • U januaru 2025. godine, sve strategije hedž fondova zabeležile su pozitivne performanse, sa prosečnim neto prinosom od 1,85%. Najbolje su se pokazale strategije sa dugim pozicijama (long-biased), sa prosečnim prinosom od 3,19%.
  • U martu 2025. godine, industrija hedž fondova zabeležila je prosečan prinos od -0,67%, pri čemu su fondovi sa strategijama dugih pozicija na akcijama (equity long/short) imali prosečan gubitak od -2,93%.

Najveći hedž fondovi

  • Citadel LLC je jedan od najvećih hedž fondova, sa imovinom pod upravljanjem od $65 milijardi početkom 2025. godine.

Investicioni fondovi u Srbiji (2025)

U Srbiji, investicioni fondovi su zabeležili različite performanse u 2025. godini, u zavisnosti od strategije ulaganja.

Na primer, fondovi sa fokusom na obveznice imali su stabilne, ali niže prinose, dok su fondovi sa većim udelom akcija bili izloženiji tržišnim fluktuacijama.

Ponuda fondova

  • Na tržištu Srbije dostupni su različiti otvoreni investicioni fondovi, uključujući one koje nude banke poput Banca Intesa i Raiffeisen Banke, sa različitim strategijama ulaganja i valutama.

Za koga je šta?

Ako tražite pristupačan i razuman ulaz u svet investiranja, otvoreni investicioni fondovi su prirodan izbor. Za one sa većim kapitalom, znanjem i željom za većim rizikom – hedž fondovi mogu biti opcija.

U oba slučaja, ulažete preko profesionalaca, što štedi vreme, ali zahteva poverenje i spremnost da platite određene provizije.

Ulaganje nosi rizik, ali i mogućnost rasta. Ključ je u tome da birate opcije koje odgovaraju Vašem budžetu, ciljevima i toleranciji na rizik.