POSTANI FOREX TREJDER – POGLEDAJ KURS

Pretraga
Close this search box.

Bakar, investiciona šansa; Sve što si želeo znati a nisi znao da pitaš

Bakar (Cu) je hemijski element i metal blistavo crvenkasto-braon boje. U ekonomiji spada u tkzv „industrijske metale“ zbog svoje primene. Svet kakav danas poznajemo nebi mogao da funkcioniše bez bakra. Nakon srebra, bakar je najbolji provodnik toplote i elektriciteta, a pošto je u zemljinoj kori učestaliji, dostupniji i jeftiniji od srebra, u ekonomiji je preuzeto primat u gore navedenim aplikacijama.

U ovom tekstu želim da čitaocima pokažem šta bakarni sektor danas nudi investitorima, kako se možemo pozicionirati i koji instrumenti ulaganja na međunarodnim tržistima postoje, uz transparentnu objavu da kao autor teksta imam aktivne investicije u bakru i tekst ne predstavlja investicioni savet, već lično viđenje sa subjektivnim stavom.

Dakle, prvo je važno postaviti aksiomu razumevanja zašto svet ne može opstati bez bakra i u kojim sferama našeg svakodnevnog života se bakar pojavljuje, često i bez našeg znanja.
Godišnje industrija bakra izrudari oko 21‘000‘000 tona i one se po industrijama raspoređuju na sledeći način:

Screenshot 2022 07 04 132911
Bakar, investiciona šansa; Sve što si želeo znati a nisi znao da pitaš 17

Zbog njegove izrazito široke primene u industrijama koje su kritične za normalno funkcionisanje čovečanstva, na zapadu ga često zovu „Dr Copper“ (tj Doktor Bakar), jer stepen potražnje za bakrom često opredeljuje dinamiku i zdravost jedne ekonomije.

U gornjem grafikonu indirektno vidite prisutnost bakra u sledećim sferama vašeg života: ima ga u vašem televizoru, u kablovskom sistemu mreža elektro-snabdevanja koja vam omogućuje da ne sedite u mraku ili da na Vašem računari čitate ovaj tekst, vaš auto (bilo da je benzinac, dizelaš ili elektro) u sebi ima bakar, sistemi izolacija zgrade u kojoj živite poseduje bakar. Razne industrijske mašine na gradilištima poseduju bakar kao provodnik. Bakar je posle nafte najvažnija roba za funkcionisanje čitavog sveta i oko 75% njegove tražnje je upravo vezano za prenos električne energije. Pomenućemo da usled svoje ekspanzije danas najviše potražnje dolazi iz Kine.

Dakle, znajući sve ovo konstantujemo permanentnu nuždu za bakrom i logika razmišljanja nas navodi na činjenicu da industrija uvek mora dovoljno investirati u nova nalazišta, koja bi došla na zamenu postojećim, kako svet nebi ušao u rizik manjka ponude ove robe.
Kako dinamiku robama (commodities) daje ponuda i potražnja, a apsorbuju je zalihe (nad zemljom), razumemo da potencijalno investiranje u bakarni sektor implicira da smo temeljno istražili ovu industriju i imamo bar jednu od sledećih anticipacija:

A) U budućnosti se očekuje tražnja, koja je disproprocijalno veća u odnosu na postojeću.
B) U budućnosti će ponuda zbog nedovoljnih ulaganja opasti i tražnja neće biti zadovoljena.
(u idealnom scenariju ova dva scenarija profita će se ukrstiti u isto vreme).

Relativno vrednovanje sektora putem međusobnih odnosa (ratios)

Pre nego što se uopšte pozabavimo stanjem ponude i potražnje, kao potencijalni investitori trebamo iskoristiti međusobne odnose, kako bi našli relativnu vrednost bakarnog sektora u odnosu na druge sektore. Rezultati će nam reći dali je danas bakarni sektor u odnosu na druge investicione klase ili commodity-sektore potcenjen ili precenjen.

oooooooooooooooo
Odnos cene bakra prema globanom tržištu akcija (S&P500) – govori nam da je bakar potcenjen
Screenshot 2022 07 04 133135
Odnos cene bakra prema „tehnologiji“ – govori nam da je bakar potcenjen
Screenshot 2022 07 04 133248
Odnos cene bakra prema ceni zlata – govori nam da je bakar u neutralnoj vrednosti.
aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
Odnos cene bakra prema ceni nafte – govori nam da je bakar potcenjen.

Zaključak – relativno poređenje nekih od racija nam govori da današnja cena bakra ni prema jednom od centralnih indeksa finanijskih tržišta nije precenjena, što nam je kao potencijalnim investitorima veoma važno. Mnogo je lakše kupovati potcenjena dobra u anticipaciji da će se ona vratiti na njihovu fer vrednost, nego danas kupovati precenjene stvari u nadi da ćemo naći nekog ko će ih nam otkupiti još skuplje.

Na žalost, najviše novih investitora upravo upadne u ovu zamku prateći masu, te završi kupovinom precenjenih stvari. Na zapadu za takav pristup kažu „find a greater fool“ (tj: nađi još veću budalu).
Dakle do sada znamo da je bakar esencijalan za funkcionisanje čovečanstva, kao i da trenutno nije precenjen ni prema jednom od sektora, s kojim smo ga uporedili.

Modeliranje ponude i tražnje.

Trenutne projekcije ponude i tražnje se modeliraju na osnovu kapaciteta trenutnih rudnika i završetka njihovih eksplatacija, novih depozita koji im trebaju doći na zamenu, trenutne tražnje u svetu i realnih očekivanja tražnje u budućnosti, a sve na osnovu istorijskog rasta i budućih ciljeva i trendova.
Wood Mackenzie, poznati svetski biznis istraživanja i konsultacija pravi sledeće projekcije za bakar:

Screenshot 2022 07 04 133736

Žuta linija označava projektovanu potražnju. Plava je trenutni kapacitet rudarske ponude, a siva predstavlja depozite bakra koji pri današnjim cenama mogu isplativo postati rudnici. Međutim, vidimo da negde od 2023. ovo više neće biti dovoljno da zadovolji projektovanu tražnju.

Da bi depoziti bakra iz zelenog dela (gore) isplativo ušli u ponudu, potrebne su mnogo više cene od današjih. Zato je danas pozicioniraje u bakru idealno. Ili će se cena bakra povećati i dozvoliti novim depozitima bakra da postanu rudnici, ili više nećemo imati bakra za deo čovečanstva.

Ono što je krucijalno za razumevanje u sektoru prirodnih resursa – da bi novi depoziti ušli u proizvodnju, potreban je ogromni kapital (kumulativno na desetine milijardi) i nekoliko godina konstantnih ulaganja u sektor. Drugim rečima, nedovoljna ulaganja u sektor bakra prošlih 10-tak godina su nas danas doveli do situacije da nećemo biti u stanju da zadovoljimo tekuće potrebe mnogih nacija i to može sprečiti samo višegodišnja depresija svetske ekonomije u globalu.

Deficit investiranja u sektor

Još jednom imamo prikaz manjka ulaganja u ovaj sektor (bakar = roze boja). Jednom depozitu bakra može biti potrebno i do 10-godina da prođe sve etape i uđe u eksplataciju. Dakle, da bi industrija bila bilansirana danas, potrebna su bila dovoljna ulaganja pre 8-10 godina. Kao što vidimo u grafikonu dole, to nije slučaj, i zato se danas suočavamo sa problemom da ponuda neće zadovoljiti tražnju.

Screenshot 2022 07 04 133924

Zaključujemo dakle, da neki od postojećih rudnika približavaju kraju svog veka eksplatacije, a da novi po svom kapacitetu i kvalitetu nisu u stanju da zadovolje potrebe za bakrom u budućnosti.

Dodatni problem bakarnog sektora je pad kvaliteta rude (tkzv „ore grade).
Dakle, kvalitet rude se meripo količini iskopanog metala (bakra) po tonaži.

Na čartu ispod vidimo, dakle, da se industrija bakra, osim po generalnom manjku ulaganja, součava i sa problemom kvaliteta rude. Sve je manje bakra po toni u postojećim rudnicima, što za rudare znači da se mora kopati još dublje, trošiti još više energije i ulagati još više kapitala. U periodima povećane inflacije i rastućih kamatnih stopa, oni nemaju jak potsticaj za takvim poduhvatima, iako su poduhvati potrebniji nego ikada.

cccccccc

Projektovani rast uz potencijal obnovljivih energija

Možemo konstantovati da smo i više nego ispunili opciju B (o nedovoljnim investicijama). Iz istorije vidimo da je rast populacije naše planete i potreba za boljim životom uticao na prosečni rast potreba za bakrom od 3% godišnje u poslednjih 120 godina.

Screenshot 2022 07 04 134430

Danas rast populacije i žeđ za energentima i metalima vidimo prvenstveno na istoku, dok zapad pokušava da održi trenutne kapacitete. Jedini stop potrebi za bakar je da hipotetički kažemo nacijama u Aziji, Africi i delimično Južnoj Americi, da one ne mogu uživati standard koji poseduju ljudi u Evropi i Severnoj Americi. Pošto to nije razgovor koji možemo voditi, težnja ka eletrifikaciji ovih regiona će se u budućnosti samo intenzivirati.

Danas, 1.5 milijarde ljudi na planeti nema dostup k električnoj energiji, a 2 milijarde ljudi imaju samo privremeni dostup u raznim intervalima.
Takva tendecija rasta populacije uz poboljšanja životnih uslova ovih regiona i daje šansu nelinearnom rastu potrebama za bakar do 2035. godine od neverovatnih 6% godišnje.

Smanjenje CO2 emisija – novi trend

U zadnjih nekoliko godina nikom nije mogla da promakne svestska tema redukcije štetnih emisija u atmosferu. Čuli smo priče o smanjenju upotrebe fosilnih goriva i potrebnom radu na CO2-neutralnim izvorima energije i elektrifikaciji. 2020. godine imali smo 617 svetskih gradova sa ciljem od 100% energije dobijene putem obnovljivih izvora, 1852 gradova sa deklaracijama o „hitnosti klimatskih promena“ i 10500 gradova sa ciljevima o smanjeju štetnih emisija (izvor: REN21).

Ono što se često previđa u opštim krugovima, jer da je bakar jedan od centralnih komponenti potrebnih za ovu tranziciju. Bakar je alfa i omega da bi uopšte mogli planirati u tom smeru. Ipak, potrebne investicije u ovu industriju nisu na nivou koji je potreban da tranzicija ka obnovljivim energijama bude izvodljiva. Upravo tu i leži investitorska šansa.

Ukoliko se projekcije sledećih decenija ispune, industriji će samo za vetro-parkove i solarne panele biti potrebno oko 3 miliona tona bakra, što je čak 15% od današnje ukupne proizvodnje.
Dakle, situacija je danas takva da će ponuda imati poteškoća da zadovolji trenutne kapacitete, a planovi „zelene“ agende ukazuju da će potrebe za bakrom rasti nelinearnim tempom u sledeće tri decenije.

Elektrifikacija transporta

Jedna od centralnih tema kada govorimo o obnovljivim energijama je elektrifikacija transporta.
Premda ovaj narativ je uglavnom vezan za zapadne zemlje i neke visoko-razvijene istočne zemlje, ne možemo ga ignorisati.

Na svetu danas postoji oko 1.2 milijarde vozila sa motorima na unutrašnje sagorevanje (izvor: e360.yale.edu). Do 2019. godine smo proizvodili oko 2.1 miliona elektro-auta godišnje, sa potencijalom da u sledećim godinama proizvodnju povećamo do 7 miliona godišnje. Danas, oko 16 miliona auta u svetu imaju potpuni električni pogon. Iako je lako upecati se u narativ, jasno je da ćemo još decenijama voziti aute na unutrašnje sagorevanje.

Screenshot 2022 07 04 134708

Bloomberg nam ukazuje da ukoliko se nastavi ovakav trend, do 2040. godine, oko 1/3 vozila na putu bi bila elektro-vozila. Ovaj trend implicira ogromni rast potreba za bakrom u transportnom sektoru, na koji danas odlazi oko 11% ukupne proizvonje bakra.
Fizička svojstva su takva da jedan hibrid-auto koristi duplo više bakra, nego benzinac, dok jedan elektični auto koristi 3.5 više bakra od benzinca ili dizelaša.

Screenshot 2022 07 04 134944

Ako znamo da je današnja ukupna potražnja za bakrom oko 20 miliona tona godišnje, potencijalni scenario transportnog sektora ja gigantski. Danas na njega odlazi oko 11%, što je oko 2 miliona tona godišnje. Međutim, pri elektrifikaciji transportnog sektora potrebe za bakrom bi mogle porasti do 10 miliona dona do 2035, odnosno 13 miliona tona do 2040, što je preko 55% današnje ukupne potražnje. Matematika je nemilosrdna, a industriji je da obezbedi ove potrebe.

Ograničenost ponude

Za kraj ćemo se još jednom vratiti na ponudu bakra. Za one koji ne znaju, 55% svestkog bakra dolazi iz samo dve zemlje – a to su Čile i Peru. Ove dve zemlje indirektno kontrolišu čovečanstvo.
Kada bi nam kroz istoriju bio potreban bakar, nalazili smo ga tradicionalno u Antama. To je mesto glavnih rudnika danas. Ponuda je dakle izrazito geografski ograničena i bilo kakva politička nestabilnost u Čileu i delimično Peru-u bi imala jako negativni odraz na ponudu bakra i jak uticaj na uspon cene. Ono što je evidentno danas, vlasti glavnih proizvođača ovog esecijalnog metala planiraju nove poreze na kompanije koje se bave eksplatacijom.

Korporativni porezi su u preseku iznosili oko 25%, dok imaju potencijal da narastu do čak 70% u nekim zemljama, ukoliko se planovi socijalističkih partija u tim zemljama ispune (izvor Bloomberg). Dodatni stepen oporezivanja neće dati potsticaj istraživanju novih depozita, a sve to u vreme kada želimo ispuniti najambicionznije ciljeve.

vcsPRAsset 3434416 129598 1afe166d ee00 42b8 9b0c a4a6239533c8 0

Grafikon dole pokazuje trenutnu stopu korporativnih poreza i dodatnog „streming“ poreza državi, kao i potencijalnu visinu novih poreza.

image 3

Da bi smo matematički i vizuelno razumeli koliko kritično stoji situacija se ponudom bakra, podeliću sa vama listu od Deutsche Bank svih trenutno odobrenih projekata u ovoj industriji i od kojih se do 2027 godine može očekivati da konstruišu rudnik.

Screenshot 2022 07 04 135520

Fascinantno je da svi projekti do gore navedene godine zbirno daju 3.3 miliona bakra godišnje. Ako se dobro setimo, to je cifra koja će biti potrebna samo za funkcionisanje jednog malog dela potreba tj za konstrukciju solarnih farmi i vetro-parkova. Ako kažem da je situacija kritična, delovaće da želim da potisnem pravu magnutudu problema.

Mogući instrumenti za ulaganje.

United States Copper Index Fund(CPER) – ETF FUTURES (cena fizičke robe)
Global X Copper Miners ETF – korpa rudara bakra
First Quantum / VALE SA / Rio Tinto – pojedinačne akcije rudarskih velikana

Postoje mnoge druge opcije koje nude veći rizik (uz potencijalno viši profit) ali ćemo se ovde ograničiti samo proverenim imenima iz industrije. Ovo nije finansijski savet, već samo ideja investicionih instrumenata za Vaše lično istraživanje.

Završna reč

Bakar u kontekstu svoje projektovane tražnje u budućnosti, esencijalnih rizika na strani ponude usled manjka ulaganja, pada kvaliteta rude i geografske ograničenosti depozita nudi sklop za jedan superciklus cenovnog uspona. Kao i sve druge robe, i bakar sa njegovim instrumentima ulaganja je enormno volatilan i podložan recesijama koje će na tom putu njegov cenovni rast usporiti. Putanja ka uspehu nije linarna, već praćena mnogim padovima, koji će testirati vaše ubeđenje u investicionu tezu bakra.

Ubeđenje investitora je krucijalno, a zato je preduslov za uradite sopstveno istraživanje i preuzmete odgovornost za vaš novac. Samo tako ćete biti u stanju da izdržite volatilnost i padove u ceni robe do 50% ili u ceni akcija i do 70%. Na korist vam može biti informacija da se nalazite u jednoj asimetričnoj opkladi i da je cena vašeg potencijalnog velikog profita, velika volatilnost.

siora photography kY6HbkiauSc unsplash

Takođe, usled mog ličnog poznavanja bakarnog sektora i disproprocije onog što se govori u medijma prema realnom stanju u industriji na strani ponude, deluje mi da ciljevi neće biti ostvareni u doglednoj budućnosti i da će doći to prihvatanja tih realija i jednog otrežnjenja percepcije o „zelenim“ izvorima energija. Jednostavno, jaz između raspoloživih rudarskih kapaciteta i potrebnih za tranziciju kao obnovljivim energijama na zapadu i generalnu elektrifikaciju dalekog istoka i Afrike je danas nepremostiv. Ipak, mislim da će se u godinama svejedno uz političku podršku ići u tom smeru.

Želim vam puno u investiranju u bakar.

Autor članka:

Pretraga

Podržite naš rad

Pridružite se Finansijski Putokaz zajednici i budite u toku sa svim novostima iz sveta finansija.

Najnoviji članci

Newsletter