Globalno naftno tržište suočava se sa rastućim geopolitičkim tenzijama, posebno eskalacijom konflikta u Izraelu, koje prete da poremete snabdevanje i povećaju cene. Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorava na značajan deficit, sa globalnim zalihama nafte na najnižem nivou od 2017. godine.
Cene nafte tipa Brent skočile su iznad 90 dolara po barelu nakon napada Hamasa na Izrael. Ova eskalacija može uticati na velike proizvođače poput Irana i potencijalno dovesti do smanjenja snabdevanja naftom. Situaciju dodatno komplikuje smanjenje ponude od strane Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC), predvođeno Saudijskom Arabijom.
IEA predviđa rekordnu potražnju za sirovom naftom od 101,9 miliona barela dnevno do 2023. godine, uglavnom zbog snažnog rasta potražnje u Kini. Međutim, takođe predviđa blagi pad na 102,7 miliona barela dnevno do 2024. godine kako se ekonomska obnova nakon Covid-19 restrikcija počinje smanjivati.
Uprkos ovim izazovima, IEA očekuje da će proizvodnja nafte porasti ove godine za 1,5 miliona barela dnevno, da bi se dalje povećala naredne godine za 1,7 miliona barela dnevno. Bliski istok, odgovoran za trećinu pomorskog prevoza nafte, ključan je u ovim projekcijama.
Rastuće cene nafte ne samo da povećavaju prihode od nafte u Rusiji i Iranu, već i izazivaju strahove od inflacije kako cene benzina u SAD dostižu 4 dolara po galonu. Ovo bi moglo dovesti do monetarne zatezanja i povećanih rizika od stagflacije.
Eskalacija konflikta u Izraelu i rastuće napetosti na Bliskom istoku ističu krhku prirodu globalnog tržišta nafte i njegovu podložnost geopolitičkim događajima. Ovi događaji mogu imati dalekosežne posledice kako za proizvođače nafte, tako i za potrošače širom sveta.
Izvor: Investing.com