POSTANI FOREX TREJDER – POGLEDAJ KURS

Pretraga
Close this search box.

Evropska Centralna Banka povećava ključne stope za 75 baznih poena

Evropska centralna banka podigla je svoje ključne kamatne stope za još 75 baznih poena i saopštila da planira da dodatno poveća u borbi za smanjenje inflacije sa 40-godišnjeg maksimuma.

„Sa ovim trećim velikim povećanjem referentne kamatne stope zaredom, Upravni savet je napravio značajan napredak u povlačenju prilagođavanja monetarnoj politici“, navodi se u saopštenju ECB u kojem su detaljno navedene odluke.

Kao takva, ključna depozitna stopa – koja postavlja donji prag za tržišta novca u evrozoni – će porasti na 1,50%, dok se stopa refinansiranja povećava na 2,00%, a granična stopa na pozajmice na 2,25%.

Evro je blago oslabio kao odgovor na to kako su se tržišta usmerila na suptilnu promenu u njegovom jeziku koja je sugerisala da bi mogao da poraste samo još jednom pre nego što okonča svoj ciklus pooštravanja. To bi predstavljalo malo više golublji stav centralne banke sa sedištem u Frankfurtu, s obzirom da je njena predsednica Kristin Lagard na svojoj poslednjoj konferenciji za novinare navela tri ili četiri povećanja.

Žil Moek, ekonomista AXA u Londonu, rekao je da promena formulacije „ne znači da oni neće porasti 2023. godine, ali barem otvara vrata za pravu debatu o tome“.

Prinosi na obveznice evrozone takođe su se pomerili za nijansu, pri čemu su dvogodišnji prinosi na nemačke, francuske i italijanske obveznice pali između 6 i 8 baznih poena. Obveznice sa dužim rokom trajanja, koje su manje osetljive na promene u kratkoročnim očekivanjima stope, pale su za manje.

Promena stava – ako se materijalizuje – bi zauzvrat odrazila oštro pogoršanje ekonomije evrozone tokom leta izazvano ekonomskim posledicama rata u Ukrajini. Obustava isporuka ruskog gasa je, posebno, imala štetan efekat na energetski intenzivne delove industrijske baze evrozone, posebno na Nemačku.

Banka je takođe saopštila da će prilagoditi uslove nekih otvorenih operacija, poznatih kao TLTRO III, kako bi dodatno pooštrila finansijske uslove. Operacija je proširila velike, ultra jeftine kredite na vrhuncu pandemije. Događaji od tada su ga učinili suvišnim i verovatno doprineli pritiscima koji su doveli godišnju inflaciju u evrozoni na 9,9%.

„S obzirom na neočekivani i izvanredni porast inflacije, potrebno je ponovo kalibrisati kako bi se osiguralo da je u skladu sa širim procesom normalizacije monetarne politike i da bi se pojačao prenos povećanja referentne stope na uslove bankarskog kreditiranja“, saopštila je ECB.

Uslovi za kredite TLTRO III omogućili su bankama da se zadužuju od ECB po stopama koje su čak 50 baznih poena ispod stope na depozite, u zavisnosti od toga koliko su tog preferencijalnog finansiranja prenele na domaćinstva i kompanije. Kako je ECB podigla kamatne stope, povećao se podsticaj da se ta sredstva „parkiraju“ u depozitnu liniju ECB-a, što je rezultiralo de facto subvencijom bankama evrozone koja iznosi milijarde evra.

Ta subvencija je evidentna u brojnim izveštajima o zaradama banaka evrozone u protekloj nedelji. Brojni izveštaji navode da su zvaničnici ECB-a zabrinuti zbog loše optike takvog režima subvencija u vreme kada se domaćinstva bore sa povećanim računima za energiju, hranu i druge osnovne potrepštine.

Izvor: Investing.com

Autor članka:

Pretraga

Podržite naš rad

Pridružite se Finansijski Putokaz zajednici i budite u toku sa svim novostima iz sveta finansija.

Najnoviji članci

Newsletter