Studentski kredit je jedan od oblika finansijske podrške studentima koji se školuju na visokoškolskim ustanovama u Srbiji.
Sredstva se obezbeđuju iz budžeta Republike Srbije, a dodeljuju se putem konkursa Ministarstva prosvete.
Iako se studentski kredit i stipendija često pominju zajedno, između njih postoji važna razlika. Stipendija se ne vraća, dok korisnik studentskog kredita može imati obavezu vraćanja primljenog novca ako ne ispuni uslove utvrđene konkursom i ugovorom.
Državni studentski kredit ne treba mešati sa kreditima za školovanje koje nude poslovne banke.
Državni kredit dodeljuje se na osnovu konkursa i rangiranja kandidata, dok bankarski kredit predstavlja komercijalni proizvod koji se odobrava nakon procene kreditne sposobnosti podnosioca zahteva.
Ko može da dobije studentski kredit?

Za državni studentski kredit mogu da se prijave studenti koji ispunjavaju uslove propisane konkursom Ministarstva prosvete.
Na konkurs mogu da se prijave brucoši koji prvi put upisuju prvi semestar osnovnih studija. Pravo na prijavu imaju i studenti od druge do pete godine, odnosno do šeste godine na studijskim programima koji toliko traju, pod uslovom da prvi put upisuju odgovarajuću godinu. Studenti iz osetljivih društvenih grupa mogu biti posebno rangirani uz primenu blažih kriterijuma. Za ostvarivanje ovog prava neophodno je priložiti odgovarajući dokaz o pripadnosti određenoj društvenoj grupi. Mesečni iznos državnog studentskog kredita iznosi 13.000 dinara. Kredit se tokom školske godine isplaćuje u 10 mesečnih rata. Student tako može da primi ukupno 130.000 dinara za jednu školsku godinu. Isplata se obavlja u skladu sa rasporedom i uslovima utvrđenim konkursom i ugovorom. Dinamika isplate ne mora uvek da znači da će svaka rata biti uplaćena pojedinačno tokom određenog meseca, jer više rata može biti isplaćeno istovremeno. Iznos studentskog kredita treba proveravati prilikom svakog novog konkursa. Na pojedinim nezvaničnim stranicama i dalje se mogu pronaći podaci iz prethodnih školskih godina, uključujući iznose koji više nisu važeći. Ispunjavanje osnovnih uslova konkursa ne znači da će student automatski dobiti kredit. Kandidati se rangiraju prema školskom ili akademskom uspehu, efikasnosti studiranja, prihodima domaćinstva i drugim kriterijumima propisanim konkursom. Kod brucoša se uzima u obzir uspeh ostvaren u završnom razredu srednje škole. Na broj bodova koji odgovara tom uspehu dodaje se još 4,50 bodova. Za studente viših godina vrednuju se: U rangiranju se uzima u obzir i prosečan mesečni prihod po članu porodice, ostvaren u periodu od januara do juna godine u kojoj se konkurs raspisuje. Pripadnost osetljivoj društvenoj grupi takođe može uticati na način rangiranja. Za ove studente mogu se formirati posebne rang-liste ili primeniti blaži kriterijumi, u skladu sa pravilima konkursa. Student treba da pripremi propisane obrasce, lična dokumenta i potvrde kojima dokazuje da ispunjava uslove konkursa. Podaci u obrascima moraju biti tačni i usklađeni sa priloženom dokumentacijom. Uverenja treba da budu overena kod nadležnog organa ili ustanove, u skladu sa zahtevima konkursa. Potvrde kojima se dokazuje pripadnost osetljivoj društvenoj grupi ne smeju biti starije od 90 dana. Zbog toga ih ne treba pribavljati suviše rano. Student treba da sačuva originalna dokumenta i nakon elektronskog podnošenja prijave. Originali mogu biti zatraženi radi provere podataka ili prilikom predaje papirne dokumentacije fakultetu. Postupak prijave obuhvata nekoliko koraka. Najpre treba pročitati konkurs Ministarstva prosvete i proveriti da li student ispunjava sve uslove. Posebnu pažnju treba obratiti na status finansiranja, godinu studija, radni odnos, potrebnu dokumentaciju i rok za prijavu. Propisani obrasci popunjavaju se na Portalu za učeničke i studentske kredite i stipendije. Podaci moraju odgovarati podacima iz ličnih dokumenata, fakultetske evidencije i potvrde o prihodima domaćinstva. Overena dokumentacija prilaže se u elektronskom obliku. Dokumenti treba da budu čitljivi, potpuni i sačuvani u podržanom formatu. Pre slanja prijave potrebno je proveriti da li je svaka stranica dokumenta pravilno učitana i da li su svi podaci vidljivi. Pored elektronske prijave, dokumentacija se predaje i u papirnoj formi visokoškolskoj ustanovi koju student pohađa. Sama prijava na portalu nije dovoljna ako konkurs zahteva i fizičku predaju dokumenata. Student treba da proveri gde se na fakultetu dokumentacija predaje, kao i da li postoji interni rok koji je kraći od zvaničnog roka konkursa. Originalna dokumenta treba sačuvati radi naknadne provere. Student može biti pozvan da dostavi dodatne podatke ili da ispravi nedostatke ako je to dozvoljeno konkursom. Nakon obrade prijava objavljuje se predlog rang-liste. Student treba redovno da prati portal kako bi proverio svoj status, broj bodova i eventualne primedbe u vezi sa dokumentacijom. Ako smatra da bodovanje nije pravilno izvršeno ili da neki dokument nije uzet u obzir, student može da podnese obrazložen i dokumentovan prigovor. Rok za prigovor je osam dana od dana objavljivanja predloga rang-liste. Prigovor treba da bude konkretan i potkrepljen odgovarajućim dokazima. Nije dovoljno samo navesti da student nije zadovoljan rezultatom rangiranja. Studentski kredit se, za razliku od stipendije, dodeljuje uz mogućnost da korisnik bude obavezan da vrati primljena sredstva. Način otplate, rokovi i uslovi za oslobađanje od vraćanja uređuju se ugovorom koji student zaključuje sa Ministarstvom prosvete. Student može biti oslobođen obaveze vraćanja kredita ako tokom studija ostvari prosečnu ocenu od najmanje 8,50 i ne izgubi nijednu godinu. Ispunjavanje ovih uslova samo po sebi ne znači da će oslobađanje uvek biti sprovedeno automatski. Student mora da postupi u skladu sa ugovorom i u propisanom roku obavesti Ministarstvo da je ispunio uslove za oslobađanje od vraćanja. Uz zahtev je potrebno dostaviti dokumentaciju kojom se dokazuju završetak studija, ostvarena prosečna ocena i trajanje studiranja. Ako student propusti rok predviđen ugovorom, može izgubiti pravo na oslobađanje čak i kada je diplomirao na vreme i ostvario potreban prosek. Zbog toga ugovor treba pažljivo pročitati odmah nakon potpisivanja, a ne tek nakon završetka studija. Kod državnog studentskog kredita poverilac je država. Poslovna banka može imati samo ulogu posrednika u isplati ili administraciji. Pitanja o dugu, kamati, otplati, oslobađanju ili prigovoru zato se upućuju Ministarstvu prosvete, a ne banci preko koje je kredit isplaćivan. Državni i bankarski studentski krediti imaju različite uslove, namenu i način odobravanja. Izbor zavisi od statusa studenta, troškova školovanja i mogućnosti otplate. Državni kredit dodeljuje se putem konkursa Ministarstva prosvete. Namenjen je studentima koji ispunjavaju propisane uslove, a odluka se donosi nakon bodovanja i rangiranja kandidata. Njegova važna prednost jeste mogućnost oslobađanja od vraćanja ako student ispuni ugovorene uslove, uključujući potreban prosek i redovno završavanje godina studija. Iznos je unapred određen konkursom i isplaćuje se u mesečnim ratama. Student ne može samostalno da bira iznos kredita niti da ga prilagođava visini školarine ili drugim troškovima. Bankarski kredit je komercijalni proizvod koji se odobrava kreditno sposobnom licu. Pošto studenti često nisu zaposleni i nemaju redovna primanja, zahtev najčešće podnosi roditelj ili drugo kreditno sposobno lice. Krediti za školarinu mogu iznositi do 25.000 evra, dok se rok otplate najčešće kreće od 12 do 96 meseci. Tačni iznosi, rokovi i uslovi zavise od ponude konkretne banke i kreditne sposobnosti podnosioca zahteva. Pre potpisivanja ugovora važno je razumeti kako se računa kamatna stopa, kao i razliku između fiksne i promenljive kamate. Novac se obično ne uplaćuje korisniku na račun, već direktno obrazovnoj ustanovi. Za odobravanje kredita zato može biti potrebna profaktura sa podacima o ustanovi, programu i iznosu školarine. Studentski kredit može da olakša pokrivanje troškova tokom studiranja, ali prijava zahteva blagovremenu pripremu i pažljivo praćenje konkursa. Pre prijave treba proveriti da li student ispunjava sve uslove, naročito u pogledu državljanstva, prebivališta, budžetskog statusa, zaposlenja i redovnog upisa godine. Dokumentaciju treba pripremiti pre početka oktobra kako bi ostalo dovoljno vremena za pribavljanje i overu svih potvrda. Za školsku 2026/2027. godinu prijave se podnose od 1. do 31. oktobra 2026. Prijavu je potrebno podneti elektronski preko portala, ali i predati dokumentaciju u papirnoj formi fakultetu. Ivan Potkonjak je finansijski savetnik sa godinama prakse u radu sa privatnim klijentima i kompanijama. Pisao je za domaće medije o temama ličnih finansija, investiranja i upravljanja imovinom.
Koliki je iznos studentskog kredita?
Kako se kandidati rangiraju?
Koja dokumenta su potrebna?

Kako se prijaviti?
Za školsku 2026/2027. godinu prijave se podnose od 1. do 31. oktobra 2026. godine. Student treba da završi sve korake u predviđenom roku, jer nepotpune ili zakasnele prijave mogu biti odbijene.1. Provera konkursa
2. Popunjavanje obrazaca
3. Elektronsko prilaganje dokumentacije
4. Predaja papirne dokumentacije

5. Čuvanje originalnih dokumenata
6. Praćenje rang-liste
Da li studentski kredit mora da se vrati?

Državni ili bankarski studentski kredit?

Državni studentski kredit
Bankarski kredit za školovanje
Zaključak

![]()
