Marža i rabat su dva važna pojma u formiranju cene proizvoda, ali imaju potpuno različitu ulogu u kalkulaciji. Rabat utiče na cenu po kojoj trgovac nabavlja robu, dok se marža koristi prilikom određivanja prodajne cene.
Razumevanje oba pojma važno je za pravilno računanje nabavne i prodajne cene, posebno kada u kalkulaciju ulaze dodatni troškovi nabavke i PDV.
Greške se često javljaju kod procentualnog izražavanja marže, kao i kod obračuna više uzastopnih rabata.
Koja je razlika između marže i rabata i kako utiču na cenu proizvoda?
Najjednostavnije rečeno, rabat smanjuje cenu, dok marža povećava cenu.
Rabat predstavlja popust koji dobavljač ili proizvođač odobrava trgovcu. Zahvaljujući rabatu, trgovac robu nabavlja po nižoj ceni od početno iskazane ili ugovorene cene.
Marža se, sa druge strane, dodaje na nabavnu cenu kako bi se formirala prodajna cena proizvoda. Ona predstavlja razliku između nabavne i prodajne cene.
Na primer, ako trgovac proizvod nakon svih nabavnih troškova plati 900 dinara, a prodaje ga za 1.200 dinara bez PDV-a, razlika od 300 dinara predstavlja maržu.
Važno je, međutim, ne poistovećivati maržu sa profitom. Marža nije konačna zarada trgovca. Iz nje se pokrivaju različiti troškovi poslovanja, kao što su plate, zakup prostora, struja, logistika, marketing, administrativni troškovi i drugi rashodi. Tek nakon njihovog odbijanja može se utvrditi stvarna dobit.
Šta je rabat i kako se računa na cenu proizvoda?
Osnovna formula za računanje rabata je:
Iznos rabata = cena × procenat rabata
Ako proizvod ima cenu od 1.000 dinara, a odobren je rabat od 10%, iznos rabata računa se ovako:
1.000 × 10% = 100 dinara
Cena nakon rabata iznosi:
1.000 − 100 = 900 dinara
Trgovac, dakle, proizvod koji je inicijalno obračunat po ceni od 1.000 dinara nakon rabata od 10% plaća 900 dinara.
Posebnu pažnju treba obratiti kada postoji više rabata. Oni se najčešće ne sabiraju, već se obračunavaju jedan za drugim.
Na primer, ako se na cenu od 1.000 dinara prvo primeni rabat od 10%, cena pada na 900 dinara. Ako se zatim primeni još jedan rabat od 10%, drugi popust se računa na 900 dinara:
900 × 10% = 90 dinara
Konačna cena je:
900 − 90 = 810 dinara
Ukupan popust zato nije 20%, već 19% u odnosu na početnih 1.000 dinara.
Koje vrste rabata postoje?
U poslovnoj praksi mogu se razlikovati različite vrste rabata, a među njima su on rabat i off rabat.
On rabat, odnosno on-invoice rabat, obračunava se direktno na fakturi. Kupac odmah plaća cenu umanjenu za dogovoreni rabat.
Ako je početna cena proizvoda 100 dinara, a odobren je rabat od 20 dinara, trgovac plaća:
100 − 20 = 80 dinara
Popust je, dakle, odmah vidljiv na fakturi i direktno utiče na iznos koji trgovac treba da plati.
Off rabat, odnosno off-invoice rabat, predstavlja dodatni popust koji se ne mora obračunati odmah na osnovnoj fakturi. Može biti vezan za naknadno ispunjavanje određenih komercijalnih uslova.
Takav rabat može, na primer, zavisiti od dogovorene pozicije proizvoda na polici, uključivanja proizvoda u promotivni liflet ili drugih marketinških i prodajnih aktivnosti.
Ukoliko trgovac ostvaruje i on rabat i off rabat, oba mogu uticati na smanjenje njegovog stvarnog troška nabavke robe.
Kako se računa marža u dinarima i procentima?
Marža u apsolutnom iznosu predstavlja razliku između prodajne i nabavne cene.
Formula je:
Marža = prodajna cena − nabavna cena
Ako proizvod ima nabavnu cenu od 900 dinara, a prodajna cena bez PDV-a iznosi 1.200 dinara, marža iznosi:
1.200 − 900 = 300 dinara
Kod izražavanja marže u procentima potrebno je biti posebno precizan, jer procenat zavisi od toga koja cena se koristi kao osnovica.
U navedenom primeru, marža od 300 dinara predstavlja 25% prodajne cene:
300 ÷ 1.200 × 100 = 25%
Međutim, ako se marža posmatra kao dodatak na nabavnu cenu, procenat se računa drugačije.
Na primer, ako je nabavna cena 1.000 dinara, a na nju se dodaje 30%:
1.000 × 30% = 300 dinara
Prodajna cena bez PDV-a tada iznosi:
1.000 + 300 = 1.300 dinara
U ovom slučaju 300 dinara predstavlja 30% nabavne cene, ali ne i 30% prodajne cene.
Zbog toga izraz „marža od 30%“ može biti neprecizan ako nije navedeno na koju osnovicu se procenat odnosi.
Kako se formira prodajna cena?
Formiranje maloprodajne cene odvija se kroz nekoliko koraka. Pojednostavljeno, redosled kalkulacije može se prikazati ovako:
Fakturna cena → rabat → nabavna cena → marža → PDV → maloprodajna cena
Ipak, cena nakon rabata ne mora automatski biti konačna nabavna cena proizvoda.
U nabavnu cenu mogu ući i zavisni troškovi nabavke, kao što su:
- prevoz,
- utovar,
- istovar,
- osiguranje,
- carina i
- drugi troškovi direktno povezani sa nabavkom robe.
Zbog toga je potrebno razlikovati fakturnu cenu od stvarne nabavne cene.
Prvo se od fakturne cene odbija rabat. Nakon toga se dodaju odgovarajući zavisni troškovi nabavke. Tako se dobija nabavna cena proizvoda.
Na tu cenu trgovac zatim obračunava maržu. Rezultat predstavlja prodajnu cenu bez PDV-a.
Tek nakon toga obračunava se odgovarajući PDV, čime se dolazi do krajnje maloprodajne cene koju plaća kupac.
Primer obračuna marže i rabata korak po korak
Kompletna kalkulacija može se prikazati na primeru proizvoda čija je fakturna cena 1.000 dinara.
Fakturna cena: 1.000 dinara
Dobavljač odobrava rabat od 10%.
Iznos rabata je:
1.000 × 10% = 100 dinara
Cena nakon rabata iznosi:
1.000 − 100 = 900 dinara
Na nabavku zatim nastaju dodatni troškovi od 50 dinara.
- Cena nakon rabata: 900 dinara
- Troškovi nabavke: +50 dinara
Nabavna cena proizvoda zato iznosi:
900 + 50 = 950 dinara
Ako trgovac na ovu nabavnu cenu obračunava maržu od 30%, iznos marže je:
950 × 30% = 285 dinara
Prodajna cena bez PDV-a iznosi:
950 + 285 = 1.235 dinara
Ako se zatim obračunava PDV od 20%, iznos PDV-a je:
1.235 × 20% = 247 dinara
Konačna maloprodajna cena iznosi:
1.235 + 247 = 1.482 dinara
Cela kalkulacija izgleda ovako:
| Stavka | Iznos |
|---|---|
| Fakturna cena | 1.000 dinara |
| Rabat 10% | −100 dinara |
| Cena nakon rabata | 900 dinara |
| Troškovi nabavke | +50 dinara |
| Nabavna cena | 950 dinara |
| Marža 30% | +285 dinara |
| Prodajna cena bez PDV-a | 1.235 dinara |
| PDV 20% | 247 dinara |
| Maloprodajna cena | 1.482 dinara |
Na kraju
Za pravilno formiranje cene proizvoda važno je jasno razlikovati rabat od marže.
Rabat smanjuje cenu po kojoj trgovac nabavlja proizvod. Marža se potom dodaje na nabavnu cenu i učestvuje u formiranju prodajne cene.
Da bi kalkulacija bila tačna, potrebno je znati fakturnu cenu proizvoda, odobreni rabat, zavisne troškove nabavke, način obračuna marže i odgovarajuću stopu PDV-a.
Kod procentualnog izražavanja marže posebno je važno navesti osnovicu. Marža od 30% obračunata na nabavnu cenu nije isto što i marža koja čini 30% prodajne cene.
Takođe, maržu ne treba posmatrati kao konačan profit. Ona predstavlja razliku između nabavne i prodajne cene, dok se stvarna zarada utvrđuje tek nakon što se od prihoda odbiju svi troškovi poslovanja.
Ivan Potkonjak je finansijski savetnik sa godinama prakse u radu sa privatnim klijentima i kompanijama. Pisao je za domaće medije o temama ličnih finansija, investiranja i upravljanja imovinom.