Paušalni porez omogućava preduzetnicima da porez i doprinose plaćaju u unapred utvrđenom mesečnom iznosu, bez obračunavanja obaveze na osnovu stvarno ostvarene dobiti.
Visinu obaveze određuje Poreska uprava prema propisanim kriterijumima, a preduzetnik svakog meseca plaća iznos naveden u poreskom rešenju.
Ovaj način oporezivanja može da pojednostavi poslovanje, ali nije dostupan svim preduzetnicima. Pravo na njega zavisi od registrovane delatnosti, godišnjeg prometa, PDV statusa i drugih zakonskih uslova.
Ko može da bude paušalac?

Pravo na paušal nemaju određene delatnosti, među kojima su:
- trgovina na veliko i malo
- hoteli i restorani
- finansijsko posredovanje
- aktivnosti u vezi sa nekretninama
- reklamiranje i istraživanje tržišta
Potrebno je proveriti konkretnu šifru delatnosti, jer u pojedinim oblastima postoje izuzeci.
Kada delatnost nije navedena u Uredbi, Poreska uprava je upoređuje sa najsličnijom delatnošću prema profitabilnosti i obimu prometa i na osnovu toga određuje koeficijent.
Kako se dobija status paušalca?

Novi preduzetnik može da se opredeli za paušalno oporezivanje prilikom registracije preko APR-a.
Preduzetnik koji već vodi poslovne knjige podnosi Poreskoj upravi zahtev za prelazak na paušalno oporezivanje za narednu godinu. Zahtev se podnosi elektronski preko portala ePorezi.
Poreska uprava proverava šifru delatnosti, promet, PDV status i ostale uslove, a zatim donosi elektronsko rešenje.
U rešenju su navedeni poreska osnovica, mesečni porez i doprinosi. Utvrđeni iznos plaća se bez obzira na to koliko je preduzetnik zaradio u konkretnom mesecu.
Ako paušalac tokom meseca nema prihod, obaveza se ne umanjuje. Veći prihod takođe ne povećava mesečni iznos, dok god su ispunjeni uslovi za paušalno oporezivanje.
Kako se obračunava paušalni porez?
Paušalna osnovica ne određuje se prema stvarnim prihodima i rashodima. Obračun se zasniva na podacima i koeficijentima propisanim Uredbom.
Polazna osnovica utvrđuje se prema prosečnoj zaradi, broju zaposlenih i broju stanovnika na relevantnoj teritoriji. U zavisnosti od delatnosti, mogu se koristiti podaci Republike Srbije, grada ili opštine.
Polazna osnovica zatim se množi koeficijentom pretežne delatnosti.
Na konačan iznos utiču i:
- mesto sedišta
- gradska zona
- starost radnje
- starost i radna sposobnost preduzetnika
- odsustvo zbog trudnoće, porodiljskog odsustva ili nege deteta
- status starog ili umetničkog zanata
Za preduzetnike koji tek počinju poslovanje primenjuju se niži koeficijenti:
| Period poslovanja | Koeficijent |
|---|---|
| U godini registracije | 0,5 |
| Do 12 meseci poslovanja | 0,8 |
| Od 12 do 24 meseca | 0,85 |
| Od 24 do 36 meseci | 0,9 |
| Nakon tri godine | 1 |
Za sertifikovane stare i umetničke zanate primenjuje se koeficijent 0,5.
Na utvrđenu osnovicu obračunavaju se:
- porez na prihode od samostalne delatnosti
- doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje
- doprinos za zdravstveno osiguranje
- doprinos za nezaposlenost, kada postoji obaveza plaćanja
Struktura doprinosa može da zavisi od toga da li je preduzetnik osiguran po drugom osnovu.
Zašto se iznosi razlikuju?

Visina paušalnog poreza zavisi od šifre delatnosti, mesta registracije, gradske zone i starosti radnje, a ne od stvarnog mesečnog prihoda.
Svaka šifra delatnosti ima svoj koeficijent. Delatnosti sa višim koeficijentima imaju i veće mesečne obaveze.
IT stručnjaci, programeri i inženjeri često plaćaju više, jer se kod njihovih delatnosti osnovica uglavnom vezuje za republičku prosečnu zaradu.
Kod frizera, zanatlija, stomatologa i drugih lokalno usmerenih delatnosti mogu se koristiti podaci grada ili opštine. Zbog toga obaveze mogu biti niže u manje razvijenim sredinama.
Kod delatnosti na koje se primenjuje zonski koeficijent, sedište u centru grada može dovesti do većeg iznosa nego sedište na periferiji.
Na iznos utiče i starost radnje, jer se tokom prve tri godine primenjuju niži koeficijenti.
Povećanje osnovice ograničeno je na deset odsto godišnje zaključno sa 2027. godinom. Ograničenje se ne primenjuje kada je veći rast posledica promene šifre delatnosti, opštine ili mesta registracije.
Plaćanje i praćenje obaveza
Paušalni porez i doprinosi plaćaju se mesečno, najkasnije do 15. dana u mesecu za prethodni mesec.
Januarske obaveze, na primer, plaćaju se do 15. februara. Ako rok pada na neradni dan, pomera se na prvi naredni radni dan.
Uplate se vrše na račune i sa pozivima na broj navedenim u poreskom rešenju. Paušalni porez i doprinosi najčešće se uplaćuju odvojeno.
Kašnjenje dovodi do obračuna zatezne kamate. Preduzetnik treba redovno da proverava portal ePorezi, gde može da vidi rešenja, evidentirane uplate, dospele obaveze i dugovanja.
Važno je pratiti i ukupan godišnji promet. Limit od šest miliona dinara odnosi se na promet, a ne na dobit nakon odbijanja troškova. Troškovi zakupa, opreme, goriva, softvera i saradnika ne umanjuju promet za potrebe ovog limita.
Paušalac vodi propisanu evidenciju prometa i prati približavanje limitu. Prekoračenje šest miliona dinara dovodi do gubitka prava na paušalno oporezivanje i prelaska na vođenje poslovnih knjiga.
Limit za paušal i prag za obavezni ulazak u PDV nisu isti. Preduzetnik može izgubiti pravo na paušal pre nego što postane obveznik PDV-a.
Rezime
Plaćanje paušalnog poreza može biti povoljno za manje preduzetnike sa stabilnim prihodima, malim troškovima i prometom ispod šest miliona dinara.
Pre registracije treba proveriti:
- da li delatnost ima pravo na paušal
- koji koeficijent se primenjuje
- da li se koriste lokalni ili republički podaci
- kako sedište i gradska zona utiču na iznos
Paušal nije uvek najpovoljniji za preduzetnike sa visokim troškovima ili nestabilnim prihodima, jer se mesečna obaveza plaća i kada nema zarade.
Stariji primeri obračuna mogu da pokažu osnovnu logiku sistema, ali njihove stope, poreske grupe i iznosi ne treba koristiti kao aktuelne podatke.
Konačan i obavezujući iznos određuje Poreska uprava u poreskom rešenju.
Ivan Potkonjak je finansijski savetnik sa godinama prakse u radu sa privatnim klijentima i kompanijama. Pisao je za domaće medije o temama ličnih finansija, investiranja i upravljanja imovinom.
